Utorak, 23. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

19 C°

neprimjereno visoke temperature

Maslinici na udaru bolesti: Sorte Oblica i Drobnica trpe jak napad paunovog oka

Autor: Marijan Tomac

12.01.2023. 09:10
Maslinici na udaru bolesti: Sorte Oblica i Drobnica trpe jak napad paunovog oka

Foto: Marijan Tomac



Ovih dana brojni su upit maslinara zbog čega dolazi do opadanja lišća. Odbacuje li to maslina staro i iscrpljeno lišće nakon bogatog uroda, pita maslinar Denis. Je li to lišće otpalo zbog berbe tresačima ili jednostavno zato što mora otpasti. U svemu tome ima nečeg pomalo, ali glavni razlog je bolest paunovo oko.


Opadanje lišća nije jednako kod svih sorti. Najviše je izraženo kod sorte Oblica i tamo gdje prošlog proljeća nije obavljena kvalitetna rezidba te je krošnja ostala gusta. Veće opadanje lišća je s donjih grana, bližih tlu, dok je na vrhu lišće gotovo netaknuto.


Radi se, dakako, o najopakijoj bolesti maslina paunovom oku. O paunovom oku napisano je gotovo sve, ali nas ono svako malo iznenadi. Zato ćemo naše maslinare ponovno podsjetiti što je paunovo oko te kada i kako ga treba suzbijati, odnosno spriječiti njegovu pojavu.




Ovih dana, naime, stižu jadikovke sa svih strana kako su masline ostale bez lišća i to prvenstveno na donjim etažama. Jak napad paunovog oka zabilježen je na sortama Oblica i Drobnica koje su najosjetljivije na ovu bolest.


Gljivicu otkrio Castagne


Gljivica paunovo oko, Spilocaea oleaginea napada isključivo maslinu. Još davne 1845. godine Francuz Castagne prvi put opisuje bolest pod imenom Cycloconium oleaginum. Danas je prisutna u cijelom svijetu u svim područjima uzgoja masline. Stručnjaci je smatraju jednom od najraširenijih i najopasnijih gljivičnih bolesti masline. Na obalnom dijelu naše regije poznata je od VIII. stoljeća.



Razlog napada paunovog oka je iznimno kišovito zimsko razdoblje s neprimjereno visokim temperaturama.


Gotovo svake godine pišemo o pojavi bolesti paunovo oko i kako maslinu zaštititi, ali očito iz sezone u sezonu značajan broj maslinara napravi isti propust. Zbog toga ponovno skrećemo pažnju maslinarima na biologiju gljive paunovo oko i kako se protiv nje boriti.


U nasadima maslina gljivica je prisutna tijekom cijele godine. Prezimljuje u krošnji masline ili na tlu u zaraženom lišću. Sa zaraženih listova bolest se širi u razdoblju kišnog i vjetrovitog vremena. U jesen, u razdoblju od rujna do studenoga, kada je brojnost rasplodnog tijela uzročnika bolesti najveća, obično nastaju prve zaraze.


Velika brojnost rasplodnih tijela osigurava mogućnost zaraze kroz cijelu godinu uz dovoljnu količinu vlage i temperature od 8 do 24 stupnja Celziusa, a takve temperature bile su tijekom studenog, prosinca, a nastavile su se i u siječnju.


U našim klimatskim uvjetima jedino u ljetnom razdoblju kada su temperature izuzetno visoke, ne postoji mogućnost zaraze.


Izlučivanje toksina


Gljivica prodire ispod površine lista te se širi u stanice i između njih. Tu se hrani te izlučuje toksine koji ometaju stvaranje škroba, koji je neophodan za normalne funkcije biljke. U proljeće, kada temperature porastu, pojavljuju se prvi znaci bolesti na listovima i oni počinju otpadati.


Simptomi se očituju u vidu okruglastih pjega na licu lišća čija veličina varira od dva do 12 mm u promjeru. Pjege su smeđe-žute do zelene boje poslagane u koncentrične krugove. Na jednom listu ih može biti i više.


U početnoj fazi zaraze pojavljuju se sitnije i teško uočljive tamne pjege koje se kasnije povećavaju i poprimaju tamnosmeđu do crnu boju. Kasnije, kako se temperature povećavaju, oko njih se razvija žuto-smeđi prsten koji je smeđozelenom bojom odijeljen od žuto obojenog središta.



Upravo se u ovoj u fazi pjege lakše uočavaju. Kasnije se povećavaju i spajaju, a mogu zahvatiti i cijelu površinu lista.


U travnju i svibnju, u razdoblju kišnog vremena, kada nastupaju većee temperature, dolazi do najvećeg otpadanja lišća, jer otpadaju i novozaraženi listovi. U slučaju jake jesenske, a potom i proljetne zaraze lišće masovno otpada, što utječe na rodnost masline u toj godini.


Naime, listovi otpadaju nakon formiranja cvjetnih pupova, nema ih dovoljno za ishranu cvjetnih resa, pa one kržljaju i ne daju plod.


Dugo se smatralo da je zarazu paunovim okom moguće spriječiti s dva tretiranja bakrenim pripravcima i to jednim tretiranjem u jesen u periodu rujan-listopad i jednim u proljeće u periodu ožujak-travanj.


Prvo tretiranje u jesen, prije kiša, neophodno je provesti jer se nastupom kišnog razdoblja, koje je karakteristično za mediteransku klimu, ostvaruju uvjeti za primarne zaraze. Tretiranjem u jesen bez obzira na količine oborina smanjuje se mogućnost proljetnih zaraza čak za 85 do 95 posto.


Za zaštitu maslina od paunovog oka najčešće se koriste pripravci na bazi bakra. U godinama s izrazito toplom i kišnom jeseni i zime kao što je ova iza nas, jedno tretiranje u jesen zasigurno nije dovoljno. Potrebno je provesti dva do tri tretiranja.


Tu nastaje problem za većinu maslinara jer je dozvoljena primjena šest kilograma bakra po hektaru godišnje. U godinama s već spomenutim uvjetima to nije moguće, zbog velikih količina oborina i visokih temperatura u cijelom jesenskom razdoblju, što je optimalno za razvoj i širenje bolesti.


Pripravci na bazi bakra


U kišovitim i toplim jesenima za suzbijanje paunovog oka umjesto pripravaka na bazi bakra moguće je rabiti sistemične fungicide koji uz preventivno imaju i kurativno djelovanje. Prema FIS bazi dozvoljeni sistemični fungicidi za suzbijanje paunovog oka su: Sugoby, Quimera, Ortiva TOP, Syllit 544SC, Fosika i Decibel MAX.



Kod ekološke proizvodnje mogu se koristiti sredstva na osnovi bakra poput Cuprablau z/z 35 WG, Nordox 75 WG, Neoram WG, Cupra i Airone SC. Ipak, kod ovih pripravaka treba uzeti u obzir da bakar može dovesti do jačeg opadanja zaraženog lišća.


Navedeni uvjeti iziskuju povećan broj tretiranja. Ukoliko se tijekom nadolazećeg razdoblja zadrži kišovito vrijeme s iznadprosječnim temperaturama za ovo godišnje doba, potrebno je tretirati masline protiv paunovog oka s nekim od za tu bolest registriranim fungicidima.


U maslinicima gdje je paunovo oko uzelo danak treba prilagoditi rezidbu na način da se osigura maksimalni porast mladica uz optimalnu gustoću krošnje. Također je bitna proljetna prehrana s dušičnim gnojivima da se obnovi lisna masa.


Na maslinama na kojima je značajan napad paunova oka bit će, dakako, manji prinosi, jer će se dio resursa utrošiti u obnovu vegetativne mase.


Još ima vremena da spasimo izvanredno stanje, ali neka nam to bude pouka da bez obzira na klimatske uvjete tijekom jesensko – zimskog perioda pratimo uvjete razvoja ove bolesti maslina, a pogotovo u ekstremnim kao što je bilo u proteklom periodu.