Foto: Marijan Tomac
Proizvodnja većine poljoprivrednih kultura je u padu, ali maslinarstvo se još uvijek drži. Ne samo da se drži, već se podižu novi nasadi ili se vraćaju u život stare i gotovo zaboravljene masline. Održavanje nekoliko desetaka stabala maslina nije nikakav problem, a one će dati dovoljno ulja za cjelogodišnje obiteljske potrebe.
Masline krase brojne okućnice i vrtove gradskih kvartova i ovih dana kada su krcate plodovima melem su za oči. Većina takvih maslina je zalijevana tijekom sušnog ljeta i nisu osjetile katastrofalnu sušu koja je vladala u tom razdoblju.
No postavlja se pitanje kakvo je stanje s maslinama u maslinicima koje se nalaze na otocima, priobalju i u Ravnim kotarima.
Toplinski valovi
Toplinski valovi koji su ove godine počeli tijekom lipnja potrajali su do kraja kolovoza. Suša je u kombinaciji s visokim temperaturama negativno djelovala na sve poljoprivredne kulture, pa tako i na masline.
Treba imati na umu da se, kada srednje dnevne temperature iznose više od tridesetak stupnjeva, zaustavljaju svi procesi u biljci, budući da ona troši energiju na hlađenje, a ne na stvaranje nove mase. Povećava se pritom transpiracija i koriste se posljednje količine vode. Kada se potroši voda, dolazi do sušenja. Prvo stradavaju plodovi, zatim lišće, grane i na kraju cijela biljka.
Sve ovo napisano trebalo bi pomoći maslinarima oko odluke kada započeti s berbom maslina. Ovih dana vode se žestoke diskusije na raznim portalima u vezi termina branja maslina. Citira se maslinarska literatura, iskustva iz drugih maslinarskih država, vlastita iskustva i tko zna što sve ne. Što se može reći u ovakvoj klimatskoj godini?
Maslina počinje sa sintezom ulja kada je proces formiranja koštice završen. To se obično događa tijekom srpnja i početkom kolovoza. Stvaranje ulja nastavlja se sve do obojenja plodova kada brzina nakupljanja ulja doseže svoj maksimum, ali najveći dio triglicerida sintetizira se u zelenim plodovima koji su fotosintetski aktivni.
Daljnje povećanje ulja u plodu, u postotnom srazmjeru, ne objašnjava se novom sintezom triglicerida, već porastom koncentracije uslijed gubitka vode.
Boja pokožice
No da se mi vratimo na ljeto. Maslina je u tom dobu godine zbog visokih temperatura i suše usporila metabolitičke procese, a time i sintezu triglicerida. Nakon oborina koje su bile obilne početkom rujna, procesi u maslini su se ubrzali.
Smežurani plodovi napunili su se vodom i proces sinteze triglicerida odnosno ulja je nastavljen. Kojom brzinom i u kojoj količini se odvija ovaj proces teško je procijeniti bez uzimanja uzoraka i analize plodova. Ujedno je zbog toga nezahvalno govoriti kada započeti s berbom maslina.
Treba li berbu početi u trenutku kada masline počinju mijenjati boju od zelene prema žutoj, kada je trećina plodova žuta, trećina ljubičasta, a trećina crna? Ili treba pričekati kada plodovi posve poškure?
Važno je znati da dozrijevanje maslina počinje kada plod još nije dostigao punu veličinu. Optimalni trenutak berbe masline povezan je s pigmentacijom ploda. Prvi vanjski znak procesa zrenja je promjena boje pokožice.
Mijenjanje boje ploda počinje od vrha ka peteljci. Dozrijevanje počinje prije na starim stablima nego na mlađima. Na istoj grančici prije dozrijevaju niži plodovi, a kasnije plodovi pri vrhu grančice.
Oštećeni plodovi počinju ranije sazrijevati, kao i plodovi na granama koje su prstenovane. Obilnost roda usporava početak zrenja. Duljina izloženosti direktnim sunčevim zrakama također utječe na količinu ulja.
Procesom zrenja plodova maslina povećavaju se antocijani, a smanjuje se klorofil, osobito polifenoli, dakle sastojci o kojima ovisi aroma i okus maslinovog ulja.
Koji je značaj fenolnih sastojaka u prirodnom maslinovom ulju? Fenoli su prirodni antioksidanti koji štite ulje od autooksidacijskih promjena. Poznato je da fenolni sastojci utječu i na organoleptička svojstva ulja.
Hidrolizom složenih fenolnih sastojaka oslobađaju se jednostavniji spojevi, koji se mogu naći u ulju i vegetabilnoj vodi, te su vrlo značajni za stabilnost i čuvanje prirodnog maslinovog ulja.
Posljedice kasnije berbe
Osim pigmentacije plodova koja je različita o mikrolokaciji i sorti, treba voditi računa i o pojavi štetnika. Ovog ljeta izostao je napad maslinove muhe, ali tijekom rujna stvoreni su uvjeti za njezin let, što su primijetili maslinari koji prate njezinu pojavu s pomoću feromonskih lovki i žutih ploča.
Treba znati da ženka maslinove muhe može odložiti do 300 jaja na plodove maslina. Nakon dva do deset dana iz jaja izađe ličinka koja se hrani mesom ploda. Nakon 10 do 15 dana ličinka dosegne svoj maksimalni razvoj i preobrazi se u kukuljicu. Deset dana nakon toga iz kukuljice izađe odrasla muha.
Osim maslinove muhe uočljive su štete koje su nastale od druge generacije maslinovog moljca. Plodovi koje je napao maslinov moljac počeli su padati sa stabala, čime se povećava njihov gubitak.
Kasnijom berbom maslina troši akumulirane resurse, što može imati posljedicu za urod u sljedećoj godini.
Svaki maslinar će, dakako, sam procijeniti kada krenuti u berbu i kakvo ulje voli. O količinama i kvaliteti ovogodišnjeg maslinovog ulja bit će još riječi.
Nakon što smo odredili vrijeme berbe, potrebno je obaviti sve potrebne pripreme. Treba pratiti vremensku prognozu da se ne bi dogodilo da se skupi ekipa za berbu, a tog dana pada kiša. Osobito to vrijedi za slučaj da je ekipa za branje s kopna, a masline koje treba brati se nalaze na otoku.
Treba provjeriti i, ako se koriste drvene skale za branje, da nisu istrunule tijekom stajanja. Treba provjeriti plahte i cerade za berbu. Ako su oštećene, potrebno ih je zamijeniti novima. Potrebno je osigurati dovoljan broj kašeta u kojima će se masline prevesti u uljaru.
Treba i pokositi travu i korove u masliniku, što ove jeseni zbog suše nije neki problem. Nije dobro obaviti kultivaciju u masliniku, budući da će, u slučaju kišnog vremena tijekom berbe biti otežano kretanje berača, a kašete i masline će se šporkati, pa eto problema.
Potrebno je i dogovoriti vrijeme meljave i prerade maslina s uljarom koje početkom listopada počinju s preradom. Najbolje je po završetku berbe odmah u uljaru. Ima i onih koji još uvijek masline drže nepotrebno u moru, čime gube na kakvoći ulja.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
zloupotreba položaja
Zadarskim liječnicima odbijena žalba, rješenje o provođenju istrage pravomoćno
Županija
velika obljetnica
Društvo dobrovoljnih darivatelja krvi otoka Silbe proslavilo 50 godina
Plodovi zemlje i mora
statistički podaci
Proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda porasle za 2,4 posto
Moda
Tortoise Nails
Svijet manikura dobio je novi jesenski trend
Hrvatska
veliki uspjesi
Predsjednik odlikovao paraolimpijce i olimpijce iz Pariza
Županija
TUŽNI ODLAZAK
VIŠE OD BRODA Šarini su živjeli s ‘Princem Zadra’: ‘Godinama smo radili s njim, živjeli, dizali…’
Kultura
Alba Miočev
Mlada zadarska slikarica osvojila Grand Prix: “Bitno je da svaki dan uđem u atelje, čak i ako ne slikam…”
Županija
POTPORE
Božićnice za umirovljenike će isplaćivati većina općina i gradova u Zadarskoj županiji, donosimo iznose
Zadar
OD KALELARGE DO AUSTRALIJE
Zadarski kantautor Marin Modrić objavio svoj prvi singl: ‘Ulična svirka je kao otvorena proba…’
Zadar
OBAVIJEST HEP-A