Količina i kvaliteta grožđa dobre, bolesti nije bilo, a vrijeme je idealno

Sudeći po ocjenama vinogradara i vinara na istoku Hrvatske, ova je godina vrijednim proizvođačima Slavonije, Baranje i Srijema bila iznimno dobra pa u konačnici očekuju posve zadovoljavajuće rezultate kada je riječ o urodu grožđa, a potom i kvaliteti vina.

Dakako da su takva predviđanja odlična ne samo za proizvođače već i za kupce koji se redovito odlučuju opskrbiti kvalitetnim vrstama domaćega vina ne mareći za uvozna, koja su, kako kažu hrvatski vinari, preplavila naše tržište premda po kvaliteti ne mogu konkurirati domaćima.

Ivan Gerštmajer Zelember, predsjednik Udruge vinogradara Baranje Zmajevac, izjavio je kako će berba biti jako dobra budući da su i vremenski uvjeti za grožđe bili idealni.

– Vjerujem kako će berba kvantitetom biti nešto veća nego prošle godine, a kvalitetom na istoj razini, možda čak i bolja. Neki od naših vinara i vinogradara već su krenuli s berbom, jer se ranije sorte mogu lijepo brati, kiseline i šećeri su dobri.

Stoga su nešto ranije počeli berbu chardonnaya za pjenušac, dok je vrijeme berbe za naše standardne autohtone sorte poput graševine kraj osmog i početak devetog mjeseca, s tim da za graševinu nije kasno ni sredinom rujna, rekao je.

Radnici sve stariji

Naglasio je kako vinogradari okupljeni u njihovu udrugu grožđe beru dosta kasno, odnosno imaju nešto slađa vina pa im aktualne vremenske prilike na istoku Hrvatske itekako pogoduju. Jasno je kako u ovom trenutku berba ponajviše ovisi upravo o vremenskim prilikama te ako u tom smislu ne bude problema, slijedi im dobra berba.

– Nadam se da neće biti problema, zasad su nas sva nevremena zaobišla, za razliku od nekih drugih krajeva Hrvatske, pa možemo reći kako nam vrijeme ide naruku.

Ove sezone nije bilo problema ni s vremenskim uvjetima ni s bolestima, pa posljedično ni zaštite nije bilo puno, osam ili devet puta, što je jako dobro, dok je u nekim prijašnjim kišnim godinama to znalo ići i na 12 – 13 puta. Na naše zadovoljstvo, i ova i prošla godina za vinogradare su idealne, ocijenio je Gerštmajer.

Na upit imaju li vinogradari i dalje problema s radnom snagom, odnosno hoće li biti dovoljno berača, odgovorio je kako su zasad naši ljudi još uvijek prisutni u vinogradima. Ima i prijedloga za dovođenjem inozemne radne snage u budućnosti, ali još uvijek im nije potrebna.

– Nažalost, stanovništvo u Slavoniji i Baranji sve je starije, mladih je ljudi sve manje i vinogradima se ne žele baviti. Vidjet ćemo u nadolazećim godinama kako će se to odvijati, no još uvijek je situacija dobra. Na berbama su gotovo uvijek isti ljudi, koji su sve stariji.

Riječ je o ljudima koji su u mirovini i rade na markice, kao i onima koji nisu zaposleni. Generalno gledano, riječ je uglavnom o sve starijoj populaciji i mladih nema, naveo je i dodao kako s plasmanom vina nemaju problema, a nada se da ih neće ni biti.

Istaknuo je kako udruga okuplja male i srednje vinogradare u Baranji koji starih vina gotovo više ni nemaju, jer sve što proizvedu uspiju prodati do sljedeće berbe. Ono što eventualno ostane pakira se u butelje i prodaje u sljedećoj godini.

– Troškovi proizvodnje uvijek rastu, kao i svima u poljoprivredi, međutim, držim kako se ne treba previše žaliti, već treba raditi, ići naprijed i kontinuirano pronalaziti načine kako sve minuse nadomjestiti. Što se tiče cijene vina, mislim da ne može doći do povećanja kada se govori o rinfuzi.

To znači da cijena iznosi 5 eura za litru vina i zasad je nerealno razmišljati o podizanju cijene. Jasno je kako je pritom cijena radne snage ono što nam je dijelom problematično, jer ona raste, a mi ne možemo zbog toga dići cijenu vina, poručio je Gerštmajer, pojasnivši kako cijena radne snage iznosi 7 eura po satu, plus davanja na markicu, što u konačnici naraste na nešto više od 8 eura.

Napokon normalna berba

Upozorio je kako se godinama bore s uvoznim vinima koja su vrlo jeftina i loša, no nažalost dio domaćih ljudi ih konzumira.

Zaključio je kako je korak po korak svijest o hrvatskim vinima sve bolja, ponajprije zbog odličnih prezentacija na različitim manifestacijama i marketinga kojemu su se posvetili, što bi u nadolazećem vremenu trebalo sve više domaćih konzumenata okrenuti kvalitetnim hrvatskim vinima.

I na iločkom su području zadovoljni trenutačnim stanjem u vinogradima, a o konkretnim pokazateljima sugovornik nam je bio Mladen Papak, vlasnik nadaleko poznatih »Vina Papak«, čija obitelj posjeduje vlastite vinograde na položaju Radoš, najistočnijem vinorodnom položaju u cijeloj Hrvatskoj.

– S obzirom na to da je klimatska godina bila normalna, očekujemo normalnu i, uvjetno rečeno, dobru berbu. Ništa spektakularno ne očekujem niti se tomu nadam, važno je da imamo normalnu berbu nakon dvije teške i loše s puno podbačaja u urodima.

Gledajući prinose koje imamo, urod grožđa je normalan. Možda će biti i nekih reakcija kako je puno rodilo, međutim, moja je procjena da nije, osim u slučajevima ako je netko previše gnojio i ostavio previše pupova.

Ipak, gledajući kroz perspektivu svojih vinograda, urod nije pretjeran, već normalan, očekujemo da grožđe dozre te da kvantitetu prati i kvaliteta, rekao je Papak.

Potvrdio je kako nije bilo problema s bolestima, navodeći da je ovo za iločke vinogradare klimatski normalna godina kakve su imali prije 15 – 20 godina. Pojasnio je kako su prvo imali dosta kišno proljeće te se kiša akumulirala, uslijedilo je ljeto s nešto toplijim lipnjem od uobičajenog, no to im je dobro došlo, jer je bilo manje oboljenja poput plamenjače i pepelnice.

– Stoga je bilo i manje potrebe za prskanjem, odnosno zaštitom vinove loze od bolesti i štetnika. Potom je došlo malo kišnog perioda, što je opet bilo dobro za vinograde, a dio kolovoza bio je toplinski val.

I sada imamo u Iloku lijepo vrijeme, gotovo bez kiše, grožđe je zdravo, polako dozrijeva i ovoga tjedna krećemo s berbom, najavio je Papak i dodao kako su neki vinogradari ranije krenuli u berbu, što je u redu zato što treba pobrati dio grožđa s manje šećera i više kiselina.

I on je upozorio na problem s radnom snagom koji postoji godinama, naglasivši kako je supstitut za to stroj za berbu grožđa, kakvih u Iloku ima 15 – 20.

Strojno branje

– I manji vinari kupuju takve strojeve i polako se prilagođavaju novim uvjetima, odnosno činjenici da je radne snage sve manje. U našoj vinariji imamo dovoljno berača, ali to su uglavnom stariji ljudi na koje za desetak godina sigurno nećemo moći računati.

Zbog toga se svi polako moramo pripremati za berbu koja će gotovo isključivo biti strojna, a jedini problem za to je armatura, betonski teški stupci stavljeni prije 20, 30 ili 50 godina.

Danas se stavljaju pocinčani uski stupci i u tim je slučajevima berba perfektna, a radna snaga gotovo i ne treba. Treba znati i da strojna berba ne ostavlja bilo kakve negativne posljedice na kvalitetu mošta te potom i vina, pojasnio je Papak.

Upitan za plasman vina, odgovorio je staro vino uglavnom prodano, ostalo je tek nešto malo zaliha iz prošle godine.

– Ljudi često znaju reći kako su to slatke brige. Međutim, može biti i problem ako imamo kupce koji su stalni i ne smijemo ih ostaviti bez vina, odnosno ne smijemo imati vakuum između starog i mladog vina. Sve moramo na pravi način spojiti kako bi ljudi bili sigurni da će biti opskrbljeni dovoljnim količinama.

O tomu vodimo računa i naša će vinarija ove godine, nadam se, povećati proizvodnju za cca 30 posto. Opremili smo se novim spremnicima i nastojat ćemo sljedeće godine izbjeći ovakvu situaciju u kojoj smo na knap s količinama, rekao je Papak.

Autor: Dragana KORPOŠ