Filipinci beru jabuke, Nepalci plijeve, Indijci rade na farmama: Ovo je nova slika hrvatske poljoprivrede

Filipinci u hrvatskim voćnjacima beru jabuke, Nepalci plijeve i malčiraju povrtlarske površine, Indijci beru grožđe i(li) rade kao pomoćni radnici na stočnim farmama – slika je to našeg tržišta rada u poljoprivredi danas.

Poslovi u poljoprivredi, poput berbe voća i rada na farmama, nisu odviše atraktivni domaćoj radnoj snazi, pa poslodavci u poljoprivredi posežu za stranim radnicima, za koje je u prvih osam mjeseci 2026., prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje, podneseno 125.260 zahtjeva za izdavanje dozvola za boravak i rad, od čega se na pet slavonskih županija odnosi njih 8.500. Lani ih je u istom razdoblju podneseno 100.860, od čega se na Slavoniju odnosi oko 5.800, a obje godine prednjači Brodsko-posavska županija.

»On je za mene doktor«

U poljoprivredi, šumarstvu i ribarstvu – biljnoj i stočarskoj proizvodnji, lovstvu i uslužnim djealtnostima, u prvih osam mjeseci 2026. u pet slavonskih županija, prema podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, osiguranika državljana trećih zemalja bilo je 934, a na početku godine 809, s tim što prednjači Osječko-baranjska županija. U tom vremenu u cijeloj Hrvatskoj u poljoprivredi je krajem kolovoza radilo 3.418 stranaca, a na početku godine njih 3.047. Usporedbe radi, navode u HZMO-u, lani ih je u prvih osam mjeseci u pet slavonskih županija u poljoprivredi radilo 769, ponovno prednjači OBŽ, a početkom 2025. njih 612. Lani su u razdoblju od siječnja do kolovoza u Hrvatskoj u poljoprivredi radila 2.994 stranca.

Među 70 zaposlenih u logističkom centru Proizvođačke organizacije PZ JabukaHR, koja, sa sjedištem u Križu, okuplja brojne domaće voćare, kaže upravitelj Luka Cvitan, 12 je stranaca koji ondje rade i više godina. Početno su posegnuli za radnicima iz Indije, sada ih ima i s Filipina. U voćarstvu je, kažu u PZ-u JabukaHR, plaća za netosat berbe od pet do sedam eura, ovisno o poziciji, plus markice.

– Mi smo naše strane radnike u početku plaćali od 15 do 20 posto manje od domaćih, no to se s vremenom izjednačilo, gledamo da ih za vrijedan rad i nagradimo, kaže Cvitan.

Farmeri u Đakovštini često se žale da ne mogu naći radnike za poslove na stočnoj farmi. Stočar Željko Strapač iz Vetova, u Požeštini, kaže kako nema stranih radnika na svojoj farmi, no zna primjere gdje su farmeri vrlo zadovoljni radom stranaca.

– Farmer iz zadarskog zaleđa koji je kupovao junad kod mene kaže kako je prezadovoljan radnikom iz Nepala. Rekao mi je: »On je za mene doktor u stočarstvu!« Kod njega radi već nekoliko godina. U početku mu je bilo povjereno samo hranjenje stoke, a sada mu vodi sve, dao mu je sve ovlasti, prepričava Strapač. Navodi i primjer angažmana Nepalaca u Petrijancu kao mehaničara na popravcima polovnih traktora.

– I taj kolega je prezadovoljan, dodaje Strapač, koji na svom gospodarstvu ima zaposlene domaće radnike.

– Najplaćeniji mi je radnik koji radi sve – 1.800 eura, a pomoćni, koji radi samo oko stoke, ima minimalac. Poznati vinar iz požeškog kraja također ima Nepalce u berbi, za koju je tražio 60 berača. I sam bi, da je potreba, posegnuo za stranim radnicima, kaže Strapač.

Odlaze raditi na more

Poljoprivrednici se žale kako se suočavaju s odlaskom stranih radnika na rad u obalne dijelove Hrvatske, na bolje plaćene i fizički lakše poslove. Suočila se s tim i povrtlarka i voćarka Danijela Stanešić iz virovitičkog kraja. Lani je imala tri strana radnika, sada jednog, stalno zaposlenog, iz Nepala.

– Pokušavamo ih zadržati, no, kada se otvori sezona na moru, odlaze. Nismo u poziciji da ponudimo veću plaću. Ovo su teški poslovi, stalno si vani, kaže Stanešić.

Brutosatnica je, za 160 radnih sati, 12,50 eura, uz osiguran im smještaj, režije, hranu. Radnik iz Nepala na tom gospodarstvu uglavnom radi u sadnji, berbi, plijevljenju.

U prvih osam mjeseci, podaci su HZZ-a, za jednostavna poljoprivredna, šumarska i ribarska zanimanja ukupno je traženo 1.340 radnika, od kojih 470 u pet slavonskih županija. Lani su u tom razdoblju tražena 1.623 radnika u tim poslovima, od kojih u Slavoniji 645. Prema podacima MUP-a, najveći broj dozvola za boravak i rad do 31. kolovoza izdan je državljanima BiH, Srbije, Filipina, Nepala, Sjeverne Makedonije, Indije, Uzbekistana, Kosova, Egipta i Albanije.