Društvo istraživača mora 20000 milja u jubilarnoj godini! 'Naš glavni fokus je...'

Ove godine navršava se dvadeset godina postojanja »Društva istraživača mora 20000 milja«, društva koje okuplja ambiciozne, svestrane i kreativne istraživače čiji je primarni interes područje biologije mora. Od studentskih dana kada su se osnovali, fokus i želja da brinu o moru na temelju znanstvenih činjenica nisu jenjavali, što smo jasno mogli vidjeti prilikom susreta s predsjednikom Društva Hrvojem Čižmekom i dopredsjednicom Barbarom Čolić. Prošlo je dvadeset godina rada, ali kako nam govore, posljednjih 12 godina je najznačajnije razdoblje u kojem su uspjeli zaposliti šest kolega iz područja biologe, biologije mora i drugih područja znanosti i tehnologije tako danas Društvo čini skladni, interdisciplinaran tim s misijom.

Dva glavna smjera Društva su istraživanje i edukacija. Čolić ističe kako je, s obzirom na to da je starijim generacijama možda teže mijenjati mišljenja i navike, fokus na mladima koji su dovoljno otvoreni da upijaju znanje te da tijekom nekoliko godina postanu aktivni građani koji promatraju svoj okoliš i reagiraju na prijetnje zdravlju ljudi i prirode.

Dijalog znanosti i društva

– Naš glavni fokus je biologija mora, a naši stavovi temelje se na znanstvenim istraživanjima i činjenicama. Sve što radimo polazi iz istraživanja, a rezultate s terena prenosimo u edukaciju djece, u rad s mladima, ribarima i širom zajednicom. Želimo biti most između znanosti i društva, jer znanstvene institucije često nemaju kapaciteta ili vještina da svoje rezultate približe javnosti pa vrijedna znanja često ostaju zatvorena u stručnim člancima, govori nam Čolić objašnjavajući kako se kroz djelovanje organizacija civilnog društva lakše uspostavlja dijalog između znanosti i javnosti.

Društvo je kroz sve ove godine provelo brojne projekte. Trenutačno provodi nekoliko novih, a neki su još u povojima pa će se, kako nam kroz smijeh kažu, morati i dodatno širiti tim. Jedan od projekata na koji su posebno ponosni je Marina Adriatic Parks (MAPA), veliki prekogranični projekt suradnje Hrvatske i Italije.

– Mi smo jedni od partnera i začetnici ideje s Javnom ustanovom Natura Jadera. Zapravo prva smo udruga koja je na svojevrstan način i formalno ušla u sektor zaštite prirode koji je inače institucionaliziran, i ovo je prvi put da se kroz projekt uspostavlja model suupravljanja između javnog i civilnog sektora, govori nam Čolić ističući kako su kroz spomenut projekt detaljno istraživali područje oko Silbe i Silbenskih grebena, prirodne i ekološke vrijednosti, ali i lokalno znanje jer su jako puno surađivali s mještanima.

Važne inicijative

– Uspostavljeno je lokalno suradničko vijeće koje uključuje institucije i organizacije povezane s morem, a cilj je zajednički planirati zaštitu, uključujući uspostavu posebnog rezervata sa zonom zabrane ribolova oko Silbenskih grebena, što je iznimno važno za Jadran. Primjer dobre prakse je Rt Stupišće na Visu, koji je prošle godine dobio takvu kategoriju zaštite. Trenutačno s Naturom Jaderom završavamo stručnu studiju i surađujemo s Ministarstvom zaštite okoliša i nadležnim upravama, ističe Čolić dodajući kako zaštita nije samo želja i potreba u kontekstu očuvanja ekosustava, već i želja i potreba lokalnog stanovništva koje je pružilo iznimno vrijedne informacije i prijedloge vezane uz samo zoniranje područja.

– Često se govori o tome kako je naš sjevernodalmatinski arhipelag iznimno vrijedan, ali upravo zbog malog broja stanovnika njihovi se glasovi često ne čuju na široj, nacionalnoj ili regionalnoj razini. Ali zapravo, brojne inicijative ondje traju već 50 godina i potekle su od samog lokalnog stanovništva. Najzapaženije je djelovanje Društva za zaštitu prirodne i kulturne baštine Samotvorac Silba, ali i brojnih drugih udruga i organizacija koje ondje djeluju, govori nam Čolić dok Hrvoje Čižmek naglašava kako je, u tom smislu, Društvo dobra spona između lokalnog stanovništva i javnih ustanova.

– Projekti koji su iza nas omogućili su nam vidljivost, a ta nam je prepoznatljivost omogućila da počnemo mijenjati određene stvari. O tome često govorim i sa studentima s kojima puno surađujemo. Kada rade s nama, mogu jasno vidjeti da su i sami pridonijeli zaštiti mora ili očuvanju pojedinih vrsta. Na primjer, sudjelovali smo i u nacionalnom monitoringu ježinaca i trpova. Nakon što su izgubili status zaštićenih vrsta, započeo je intenzivan izlov. Ministarstvo nije imalo podatke o stanju populacija, pa smo tri godine provodili monitoring duž Jadrana kako bismo utvrdili početno stanje, a nakon čega je dio naših preporuka uključen u pravilnik o izlovu. Time smo barem djelomično utjecali na promjene u praksi, ističe Čižmek, ali ima još puno prostora za napredak.

S obzirom na stanje u moru i sve češće vijesti negativnog prizvuka, morali smo naše sugovornike priupitati i o iskustvima s terena, o onom što vide kad zarone.

Narušen sustav

– Što se tiče stanja u moru, ribe je manje nego prije, a i prije je već nedostajalo. Ribe su uglavnom manje i nedorasle, a razlika je posebno vidljiva u strogo zaštićenim područjima gdje se vidi kako bi stanje moglo uskoro izgledati. To zbilja zna biti jako depresivno jer pokazuje koliko smo narušili sustav, govori nam Čižmek dodajući kako se dosta promjena događa i zbog klimatskih promjena koje snažno utječu na more.

– Ne radi se samo o zatopljenju, nego o toplinskim valovima koji su izrazito štetni za morski okoliš. Glavna stvar je to da mi, ljudi, mijenjamo klimu. Kako se klima mijenja, događaju se ekstremi o kojima često govorimo, a u takvim uvjetima slabi otpornost organizama. Bakterije nisu ništa novo, postojale su i prije. No danas, u nekim određenim uvjetima mogu jako bujati, na nekim organizmima koji se ne mogu obraniti. Tu je zapravo najveći problem ta nestalnost, odnosno nekonstantnost uvjeta. Kada su uvjeti stabilni i dugoročno ujednačeni, organizmi se mogu prilagoditi i obraniti, objašnjava nam Čižmek s kojim se slaže i njegova kolegica.

– Puno je zapravo različitih pritisaka. Zato mi inzistiramo i radimo na jačanju učinkovite zaštite u morskim zaštićenim područjima, jer koliko god su klimatske promjene globalne i sveobuhvatne, moramo more i morska područja promatrati kao i ljude. Jasno je da nećemo biti jednako bolesni ako smo izloženi jednom uzročniku ili ako smo istodobno izloženi pet virusa i sedam bakterija. Isto vrijedi i za more. A, ako su uz klimatske promjene prisutni i dodatni pritisci poput onečišćenja, ispuštanja kanalizacije, prekomjernog ribolova i drugih oblika degradacije, njegova se otpornost znatno smanjuje, govori nam Čolić.

Pravovremen odgoj

Što se otpada tiče, naši sugovornici napominju kako se svijest ljudi u biti promijenila. Ljudi sve manje bacaju smeće u more, ali problem je što ga ima puno, a more povezuje sve obale i otpad dolazi i iz drugih zemalja. Ističu kako po pitanju osjetljivosti na probleme u okolišu stojimo sve bolje, pravilnici su tu, propisi postoje, ali samo treba povećati kontrolu, uz konstantne edukacije o važnosti očuvanja našeg okoliša.

– Plastika je najveći problem. Ne razgrađuje se, nego se usitnjava u mikroplastiku i nanoplastiku. Prva plastika proizvedena prije 70 godina još je uvijek na planetu i već imamo geološke slojeve sedimenta s plastikom. Ne možemo je potpuno izbaciti jer je omogućila razvoj društva, ali moramo smanjiti korištenje, posebno jednokratne plastike. Zato puno radimo s djecom, studentima i mladima općenito. Recimo, da su nas prije 40 godina učili o plastici kao što mi danas učimo djecu, danas bismo možda bili u drugačijoj situaciji. Djeca danas uglavnom razumiju problem i rijetko će svjesno baciti otpad, govori nam Čižmek dodajući kako se sve što rade temelji na suradnji i želji da more ostane zdravo, ne samo za nas, nego i za generacije koje dolaze.

Upravo je očuvanje prirode ono što Društvo pokreće, a kroz sve ove godine dokazali su da se dugoročnim radom mogu oblikovati politike, unaprijediti propise i podići razinu svijesti o stanju Jadrana, što je zajednički zadatak svih nas kako bismo očuvali plavetnilo za buduće generacije.

Poziv mladima

Društvo poziva mlade na sudjelovanje u projektu: Mladi za Očuvanje Raznolikog Ekosustava MORA (M.O.R.E. MORA), koji se temelji na edukativnom programu »O moru i klimi«, namijenjenom mladima i studentima u dobi od 18 do 30 godina koji žele aktivno sudjelovati u rješavanju okolišnih i klimatskih izazova, s posebnim naglaskom na more kao ključni element naših života te glavnog pokretača klime.