CIJENE POVRĆA OTIŠLE SU U NEBO No, to nije dovoljan poticaj za masovniju proizvodnju

Iznadprosječno toplo vrijeme za ovo godišnje doba traje i dalje, a meteorolozi predviđaju da će takve temperature sigurno potrajati do kraja tjedna. Ni najstariji ne pamte da se u isto vrijeme i kupa u moru i bere masline. No, iako su sve oči uprte u masline, ima i drugih poslova koji se moraju obaviti.

Vrijeme je za sadnju kapule i luka. Posao je to koji je neodgodiv i potrebno ga je kvalitetno obaviti. Kapula se najviše sadi iz presadnica i treba na vrijeme obaviti sadnju. Kada je rasad kapule visok oko 10 centimetara, presađuje se u polje, a to je obično tijekom listopada, odnosno Svetog Luke.

Uzgoj kapule

– Kod presađivanja treba ga dobro zaliti da se što bolje primi, ali ove godine moći će i bez zalijevanja, govori Šime iz Polače koji redovito sadi značajne količine kapule.

Ako presadnice prerastu, bit će puno više kapule koja na proljeće raste u sjeme ili, kako je u Ravnim kotarima zovu, baceljava i kao takva nema tržišne vrijednosti. Kako-tako može se prodati pobrana u zeleno, ali kao glavica nikako, pojašnjava Šime koji kao zapeta puška čeka da tlo prorudi pa da krene u sadnju kapule.

Dok je uzgoj kapule najrasprostranjeniji na području Polače i Tinja, luk se najviše uzgaja oko Banjevaca, a ima ga i u Islamu Latinskom. U okolici Banjevaca uzgaja se takozvani luk šarac koji je porijeklom iz Azije, a na ove prostore stigao je prije trideset godina. Luk šarac ima češnjeve podjednake veličine i jaču aromu od ostalih, a da ne govorim od uvoznih lukova.

– Osim arome, ima u njemu još nešto jer žene koje ga jednom kupe ponovo se vraćaju, pojašnjava Marko koji je i svakog desetog u Benkovcu na sajmu prodavao luk u reštama.

Vrijeme za sadnju gotovo je idealno. Tlo je prosušilo i dovoljno je toplo da luk nikne. Pred sadnju treba razvrstati češnjeve iz glavice po veličini. Zatim se češnjevi potapaju u otopinu fungicida da se spriječe napadi bolesti na tek posađene češnjeve i buduće mlade biljčice.

– Trulež je najveći neprijatelj luka i treba je odmah u početku spriječiti, govori iskusni uzgajivač luka, Marko.

Proizvodnja kupusa

Cijene povrća su otišle u nebo, ali izgleda da to nije dovoljan poticaj da se ponovo počne masovno proizvoditi. Klimatske promjene pogoduju gotovo cijelo godišnjoj proizvodnji povrća na otvorenom u kontinentalnim područjima, pa je uzgoj nekada nezamislivih povrtnih kultura upravo tamo. Ispada da je točna ona narodna: »Kada se nekome smrkne, drugome svane.«

Tako, naprimjer, OPG Martinušić iz okolice Virovitice proizvodi više kupusa nego svi ravnokotarski proizvođači.

Danas u Ravnim kotarima gotovo da nema ozbiljnijeg proizvođača kupusa tijekom zime. Proizvodnja se svela, prema nekim procjenama, na svega nekih dvadesetak hektara.

Ova je godina katastrofa za kupusnjače. Suša tijekom ljeta, a pogotovo neprimjerno visoke temperature tijekom ljeta uzrokovale su da kupus nakon sadnje otežano raste, a uz to napad svih mogućih štetnika bio je iznimno jak. Sorte koje prispijevaju za berbu upravo u ovo vrijeme u najvećoj su mjeri propale, pa tako većina proizvođača nije povratila niti uloženo.

Mlada vina

Berba grožđa je davno završila, obavljen je prvi pretok, a skoro će se obavljati i drugi. Mlada vina polako se bistre i popunjavaju buke. Ove godine bit će dobre kapljice. Za nekoliko dana je jedan od najvećih vinskih blagdana – Sveti Martin, dan prema tradiciji kada mošt postaje vino. Tradicija slavlja Martinja u našim krajevima nije saživjela, ali u kontinentalnim vinogradima odvijaju se fešte i posebne ceremonije.

Vrijeme ide na ruku svima onima koji su odlučili obaviti jesensku obratu. Ovih dana potrebno je obaviti oranje u vinogradima i poorati oranice. Danas se u suvremenoj poljoprivredi sve manje obavlja oranje koje ima značaj od doba kada je čovjek postao ratar. Zamjenjuju ga druga tehničko-tehnološka rješenja, ali naš čovjek još uvijek ostaje pri tezi da bez dovoljno duboke zimske brazde nema dobre proizvodnje u sljedećoj godini.

– Ne pamtim kada se kvalitetnije oralo, govori Šime iz Tinja kojeg smo zatekli na traktoru gdje slaže brazdu jednu za drugom. Bez duboke jesensko-zimske brazde, nema proizvodnje, a tlo je upravo u idealnom stanju da se oranje obavi kvalitetno.

U Slavoniji duboka brazda obavlja se u kasnu jesen i zimi jer se tada tlo smrzne i to je moguće obaviti. Većina tamošnjih ratara ore tijekom noći kada su niske temperature, a tlo zaleđeno, kako saznajemo od Šime.

Prije samog oranja potrebno je ukloniti ostatke povrća i korova. Mukotrpan bi bio posao da se sve to kosi i izvlači iz parcela. Osim toga, uklonila bi se neophodna organska masa.

– Zbog toga prije oranja tlo malčiram, pojašnjava Ante koji sa svojim bolidom jurca gore-dolje po parceli kraj jezera na Baštici.

Popularnost kamilice

Upravo je pravi trenutak za sjetvu ozimih žitarica jer nepisano ratarsko pravilo govori da se ozima žita siju nakon blagdana Svetog Šimuna, ali prolazeći ovih dana od Zadra do Knina nigdje nisam vidio da se siju žitarice.

Za blagdan Svi sveti svratio sam u Podravinu. Tamošnji poljoprivrednici su u punom pogonu. Sve do početka ovog tjedna brala se paprika i rajčica na otvorenom. Slana i jutarnje niske temperature oštetile su ove dvije kulture. Ipak, tamošnji poljoprivrednici imaju pune ruke posla. Obavili su sjetvu kamilice koja je u fazi nicanja, a nakon toga na redu je sjetva pšenice.

Iz godine u godinu sve više se sije kamilica. Kamilica daje daleko veći prihod od žitarica i prodaja je sigurna bez obzira koliko se proizvede. Naravno, za proizvodnju kamilice potrebna je odgovarajuća infrastruktura, a to je specijalni kombajn i sušara. Očito ništa bez investicija.

Do zime se ima puno toga obaviti. Uz sve navedeno, treba pognojiti vinograde, poprskati koštičavo voće, a o tome u sljedećem broju našeg i vašeg lista.