Biljkama treba pomoći da prevladaju toplinski stres

Ovaj nas tjedan očekuje prvi ovogodišnji toplinski val, a ponegdje će temperatura dostići i 40°C. Većini biljaka najviše odgovara raspon od 15 do 30°C. Kada su one dulje vrijeme iznad 32°C, njihov rast se usporava, a neke pokazuju znakove stresa.

Iznad 40°C će preživjeti, ali uz mnoge znakove toplinskog stresa ovisno o vrsti, fazi rasta i drugim čimbenicima kao što je nedostatak oborine ili jak i suhi vjetar i sl.

U svakom slučaju ekstremne temperature zraka, a onda i tla usporavaju kemijske aktivnosti i rast biljaka.

Znakovi toplinskog stresa

Uvijanje listova jedan je od prvih znakova, a koji je možda najočitiji kod kukuruza i rajčice. Puči listova se zatvaraju kako bi zadržali što više vlage u biljci, zbog čega se oni uvijaju prema unutra ili prema vani.

Do venuća dolazi kada biljci nedostaje vlage, a najočitije je u najtoplijem dijelu dana. Ona se preko noći, do jutra uglavnom oporavi.

Suhi rubovi listova još su jedan znak da se biljka bori sa stresom, a češće se događa kod biljaka s velikim lišćem poput tikvi i bundeva gdje je veća površina lista kojom se može održavati njegova funkcija.

Javlja se i odbacivanje cvijeta, ali i ploda, čime biljka čuva resurse za preživljavanje. Najčešće se događa kod mahuna, rajčice, paprike, tikvica i bundeva.

Ožegotine na plodovima koji su okrenuti suncu u najtoplijem dijelu su jedan od simptoma i ne treba ih zamijeniti s virusnim i bakterijskim oboljenjima. Mogu se pojaviti kao vodenaste mrlje, u vidu promjene boje, mjehurića kao kod opeklina, nekrotiranih područja i sl.

Vršna trulež plodova povezana je s nedostatkom kalcija, a još je više potencirana uslijed visoke temperature. Ova je pojava najočitija kod rajčice i paprike. Rješenje je u redovitom zalijevanju.

Šest načina kako pomoći biljkama

U ovom periodu redovito zalijevajte biljke, najbolje u jutarnjim satima, a po potrebi i večernjim. Dajte im dovoljno vode koja će doprijeti do dubljih površina. Bolje je obilno zaliti biljke svakog drugog dana nego svakog dana po malo, budući da će ova manja količina vode zapravo brzo ispariti i neće doći do korijena.

Mlade biljke sa slabije razvijenim korijenom trebat će češće vodu od starijih.

Biljke zagrnite zemljom, kako bi što više stabljike bilo pokriveno zemljom te malčirajte, posebno one koje imaju plitko korijenje. Neka malč bude debeo 5 do 10 cm jer će samo tako zadržati vlagu i samo tlo zadržati hladnijim.

Pomoću agrotekstila ili mreže za voćarstvo zasjenite najosjetljivije povrće. Pazite da uslijed vjetra ili nevremena tekstil ne padne na povrće te ga ošteti. Redovito pregledavajte ovakva sjenila i namjestite ih po potrebi te uklonite kada previsoke temperature prođu.

Između biljaka redovito uklanjajte korov i ostavite ga na zemlji, budući da će čuvati vlagu i tlo od isušivanja. Ali, ako korov raste odmah uz povrće i nije previsok, nemojte ga čupati jer on pravi prirodan hlad.

Berbu obavljajte rano ujutro ili još bolje, navečer kako bi se lišće tijekom noći »namjestilo« u pravi položaj. Ovo je posebno važno kod mahuna i krastavaca.

S gnojidbom pričekajte hladnije razdoblje, budući da pri ovakvim uvjetima nije dobro poticati novi rast biljke. Odgodite i primjenu insekticida, pa i onih prirodnih jer možete oštetiti list.