ŠEST NOVIH MJERA Milijuni za svinjogojce, pčelare i promociju hrvatskih proizvoda

Od pomoći pčelarima koji su ostali bez svojih pčelinjih zajednica i svinjogojcima pogođenima afričkom svinjskom kugom, preko zbrinjavanja napuštenih domaćih životinja, pa sve do snažnije promocije hrvatskih proizvoda u inozemstvu – Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva pripremilo je šest novih akata kojima namjerava odgovoriti na dio izazova domaće poljoprivredne i ribarske proizvodnje. Dva nacrta programa i četiri prijedloga pravilnika, koje je predstavio potpredsjednik Vlade i resorni ministar David Vlajčić sa suradnicima, bit će upućeni u postupak javnog savjetovanja.

– Ovih šest akata obuhvaća različita područja, ali cilj nam je isti – pomoći gdje je pomoć potrebna i rješavati probleme s kojima se naši poljoprivrednici, pčelari, proizvođači i lokalne zajednice svakodnevno susreću. Nastavljamo pomagati onima koji su pretrpjeli štetu, podupiremo promociju hrvatskih proizvoda na međunarodnim tržištima i osiguravamo jasnija pravila za rad na terenu, istaknuo je Vlajčić.

Pomoć domaćim proizvođačima

Jedan od financijski najznačajnijih prijedloga odnosi se na svinjogojce koji su zbog mjera suzbijanja afričke svinjske kuge pretrpjeli gubitke pri prodaji tovnih svinja. Za nastavak programa kompenzacije smanjene tržišne vrijednosti grla u 2026. godini planirana su dodatna četiri milijuna eura.

Riječ je o potpori namijenjenoj proizvođačima koji su tovne svinje isporučivali na klanje iz objekata smještenih u zoni ograničenja III. Naknada može iznositi do 15 posto tržišne cijene u tjednu isporuke, a predloženim izmjenama razdoblje prihvatljivosti grla produljuje se do 31. kolovoza 2026. godine.

Koliko je ova mjera važna za pogođena gospodarstva pokazuje i podatak da je dosad isplaćeno više od 15,5 milijuna eura potpore za grla isporučena na klanje do kraja veljače ove godine.

Posebna pozornost posvećena je i nadolazećoj sezoni svinjokolje, zbog čega je ministar najavio sastanak Stožera za afričku svinjsku kugu na kojem će se razmotriti epidemiološka situacija i dosadašnja provedba zaštitnih mjera.

– Pred nama je svinjokolja, dio naše tradicije i života na selu. Želimo da prođe mirno i bez novih problema, zato pozivam sve držatelje svinja da se i dalje strogo pridržavaju biosigurnosnih mjera. Sada je najvažnije sačuvati ono što smo postigli i spriječiti da se bolest ponovno pojavi na našim gospodarstvima, poručio je Vlajčić.

Potpora za izgubljene košnice

Financijska pomoć predviđena je i za pčelare kojima je pomor pčelinjih zajednica tijekom 2026. godine ugrozio proizvodnju meda i prihode gospodarstava. Za tu je namjenu osigurano 100 tisuća eura, a pojedini pčelar moći će ostvariti najviše 154 eura potpore po stradaloj pčelinjoj zajednici.

Visina naknade temelji se na procjeni izgubljene dobiti, pri čemu je kao polazište uzeta prosječna proizvodnja od 17 kilograma meda po košnici i prodajna cijena od 9,05 eura po kilogramu.

Pravo na potporu imat će pčelari upisani u Evidenciju pčelara i pčelinjaka, uz uvjet da su njihovi podaci ažurirani te da je pomor pčela potvrđen inspekcijskim nadzorom Državnog inspektorata. Očekuje se da će potporu ostvariti do 15 korisnika.

Razmjere gubitaka s kojima se pčelari suočavaju ilustriraju i rezultati prošlogodišnjeg programa. Tada je osam pčelara, kojima je potvrđen pomor ukupno 364 pčelinje zajednice, primilo 67.340 eura potpore. Nastavkom programa nastoji se barem djelomično ublažiti financijski udar i omogućiti očuvanje proizvodnje na pogođenim pčelinjacima.

Hrvatski proizvodi na svjetskim sajmovima

Dok su pojedine mjere usmjerene na saniranje šteta, druge bi domaćim proizvođačima trebale otvoriti dodatne mogućnosti plasmana proizvoda. Za organizirane nastupe hrvatskih gospodarstvenika na velikim međunarodnim sajmovima i natjecanjima od 2027. do 2029. godine predviđeno je ukupno 1,8 milijuna eura, odnosno 600 tisuća eura godišnje.

Cilj je povećati vidljivost hrvatskih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda na stranim tržištima i omogućiti proizvođačima predstavljanje njihove kvalitete međunarodnoj publici i potencijalnim poslovnim partnerima.

Prema predloženom programu, pojedini korisnik moći će ostvariti najviše 50 tisuća eura potpore, a godišnje će se moći prijaviti za sudjelovanje na najviše pet velikih međunarodnih sajmova ili natjecanja. Riječ je o nastavku programa koji se provodi u razdoblju od 2024. do 2026. godine.

Među predstavljenim programima nalazi se i onaj namijenjen zbrinjavanju napuštenih, izgubljenih ili privremeno oduzetih domaćih životinja. Za razdoblje od 2027. do 2029. godine planirano je ukupno 150 tisuća eura, odnosno 50 tisuća eura godišnje.

Sredstva će biti namijenjena jedinicama lokalne samouprave koje snose troškove smještaja, hranidbe i veterinarske skrbi za takve životinje. Osim zaštite njihove dobrobiti, program bi trebao pridonijeti i sigurnosti stanovništva, osobito na područjima na kojima životinje bez nadzora mogu prouzročiti štete na poljoprivrednim kulturama, ugroziti promet ili pridonijeti širenju zaraznih bolesti.

Promjene u ribarstvu

Dio predloženih izmjena odnosi se i na sektor ribarstva i akvakulture. U okviru mjere »Planovi proizvodnje i stavljanja na tržište« preciznije će se urediti način izračuna najvišeg iznosa potpore za organizacije proizvođača i njihova udruženja.

Pri određivanju potpore uzimat će se u obzir trenutak stjecanja statusa priznate organizacije te vrijednost proizvodnje koju su njezini članovi plasirali na tržište. Predviđeno je i jasnije utvrđivanje vrijednosti proizvodnje u godini priznavanja organizacije, kao i usklađivanje rokova za podnošenje zahtjeva.

Promjene se pripremaju i za ribarsku inspekciju. Novim pravilnikom detaljnije će se urediti službene iskaznice, značke, odore i zaštitna oprema ribarskih inspektora i drugih ovlaštenih osoba.

Poseban naglasak stavljen je na praktične uvjete rada na moru i terenu, pa se predviđaju kvalitetnija vodonepropusna odjeća i obuća, mogućnost njihove češće zamjene te redovitije održavanje. Jasnije će se regulirati i korištenje službenih oznaka kako bi se spriječilo da ih nakon umirovljenja nastave nositi bivši službenici.

Svih šest predstavljenih akata tek treba proći postupak javnog savjetovanja, tijekom kojega će zainteresirani proizvođači, udruge i druge uključene strane imati priliku iznijeti primjedbe i prijedloge.

– Naši poljoprivrednici, pčelari, proizvođači i ribari svojim radom čuvaju domaću proizvodnju i daju život našim ruralnim krajevima. Važno nam je slušati njihove probleme i osigurati im uvjete za rad, mogućnost razvoja i razlog da nastave ulagati u svoju budućnost u Hrvatskoj, zaključio je ministar Vlajčić.