Nedjelja, 21. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

potpuno neočekivan rezultat

U škrinjici sv. Donata ipak ostaci sv. Krševana?!

10.11.2022. 09:19


Početkom ove godine, katedrala sv. Stošije kao jedan od simbola našeg grada dobila je svoju monografiju. Prilikom izrade spomenute monografije zatražen je pregled svih relikvijara iz riznice katedrale sv. Stošije, koji je doveo do neočekivanog rezultata. Jedan dio relikvijara iz spomenute riznice pohranjen je u Nadbiskupskom ordinarijatu, dok je drugi izložen u Stalnoj izložbi crkvene umjetnosti kod zadarskih benediktinki. Istraživanje koje je provedeno nad svim relikvijarima dokazalo je kako se u škrinjici sv. Donata iz riznice katedrale sv. Stošije ne nalaze kosti koje su pripadale sv. Donatu, jer su metodom radioaktivnog ugljika došli do spoznaje kako je osoba, čije su se kosti nalazile u škrinjici, živjela oko 500 godina ranije.


– Metoda određivanja starosti uz pomoć radioaktivnog izotopa ugljika (14C) jedna je od najpoznatijih radiometrijskih metoda apsolutnog datiranja koja se može primijeniti na različite materijale organskog podrijetla (drvo, drveni ugljen, kosti, biljke, papir, pergament, tekstil i slično). Naime, u živim bićima uspostavljena je ravnoteža između gubitka 14C uslijed radioaktivnog raspada i nadoknađivanja iz atmosfere. Nakon smrti organizma prestaje i izmjena tvari pa se koncentracija 14C smanjuje radioaktivnim raspadom te je tako moguće odrediti koliko je vremena proteklo od smrti organizma, objasnio nam je jedan od istraživača, profesor Ante Uglešić.


Savršen spoj, ali…


Autori ovog istraživanja, arheolog i bivši rektor, profesor Ante Uglešić te akademik Mario Šlaus, pregledali su i relikvij stopalo sv. Krševana, koje je izloženo u SICU.




– S obzirom na to da je poklopac kao i kod prije opisanog relikvijara – stopala sv. Krševana – bio pričvršćen vijcima za ostatak stopala, mogao se otvoriti pa smo to i učinili. Ispod poklopca našli smo veću količinu bijelog pamuka, a ispod njega bile su svetačke moći omotane u bijeli papir obavijen crvenim koncem preko kojeg je bio udaren pečat. Kada smo to oprezno otvorili, našli smo desnu skočnu (talus) i lijevu petnu kost odrasle sobe. Obje kosti pripadale su vjerojatno istoj odrasloj osobi, najvjerojatnije muškarcu, napisali su autori ovog istraživanja u znanstvenom članku objavljenom nakon provedenog istraživanja.


Odmah se rodila sumnja, ali i znatiželja kako bi ove kosti mogle biti povezane s kostima pronađenima u škrinjici sv. Donata godinu dana ranije. Desna skočna kost iz relikvija stopalo sv. Krševana i goljenična, lisna i petna kost pronađena u relikviju škrinjica sv. Donata stavljene su jedne uz druge i dale su savršen spoj. Dokazana činjenica je da je stopalo uistinu pripadalo sv. Krševanu, a autori su u znanstvenom radu poručili da je vjerojatnost da kosti iz škrinjice sv. Donata ne pripadaju njemu, nego nekoj drugoj osobi, a da nije sv. Krševan, vrlo mala. Rezultati istraživanja bit će prikazani na Krševanovim danima kršćanske kulture, 22. studenog.


Rekognicija u bliskoj budućnosti


Na kraju, ostaje jedno pitanje, a to je imamo li ostataka sv. Donata i hoće li se oni istraživati?


– Bilo bi korisno i zanimljivo iz niza razloga izvršiti rekogniciju (pregled) i drugih zadarskih relikvijara, osobito onih koji su u vlasništvu ženskog benediktinskog samostana sv. Marije kojih je više od dvadeset. Međutim, rekognicije se obično vrše u iznimnim prigodama kao što je npr. bila ova koju smo obavili, a ta je vezana uz izradu monografije o zadarskoj prvostolnici. Isto tako, cijeli postupak zahtijeva niz dozvola i komisijskih pregleda, što je izuzetno složen proces pa ne možemo sada unaprijed posve konkretno odgovoriti na pitanje kada će se i hoće li se ta rekognicija u bliskoj budućnosti uopće dogoditi. Što se tiče zemnih ostataka sv. Donata, u ovom trenutku ne možemo odgovoriti na pitanje gdje se većina njih nalazi. To bi možda moglo biti negdje u samoj katedrali, ali o svemu tomu nemamo nikakvih konkretnijih saznanja, kazao je profesor Ante Uglešić.


Valja spomenuti kako je pregledana i škrinjica sv. Krševana te njezin sadržaj. Zadnji je puta otvarana 1746. godine, a ono što je pronađeno u škrinjici bile su kosti za koje su istraživači kazali kako pripadaju djetetu, zub te još nekoliko artefakata, koji su bili omotani u komadić tkanine.