Zadarsko druženje uz panonsku glazbu, ples i narodne nošnje

Hrvatska matica iseljenika od 4. kolovoza do 13. kolovoza održava 10. Ljetnu školu hrvatskog folklora u Zadru, a ovogodišnji program obuhvaća program plesova, nošnji i glazbala panonskog područja, točnije Turopolja, Vojvodine, Hrvata u Mađarskoj, Bosanske Posavine, Zapadne Slavonije, Posavine, Bilogore, sjeverne i južne Moslavine, Baranje, Valpovštine, Đakovštine, Zapadnog Srijema, Brodskog Posavlja, novogradiškog kraja, Požeške kotline, županjskog i vinkovačkog kraja, te slatinskog, donjemiholjačkog, orahovičkog i našičkog kraja.

Edukacija za iseljenike

Voditeljica i rukovoditeljica Odjela za kulturu pri Hrvatskoj matici iseljenika, Lucija Starčević je otkrila kako se program odvija u prostorijama Omladinskog hostela, a polaznici su mogli birati između tri ponuđena programa – ples, tambura ili tradicijska glazbala.

– Ljetna škola folklora predstavlja obrazovni program koji ima za cilj da se Hrvati izvan Hrvatske, ali i iz Hrvatske, educiraju o tradicijskoj baštini i kulturi, ponajviše o glazbi, plesu, nošnjama i sviranju tradicijskih instrumenata, na primjer tambure ili gajda.

Ove godine imamo 70 polaznika, a toga čak 52 dolazi izvan Hrvatske. Pristigli su nam iz SAD-a, Australije i Čilea, ali ponajviše iz Europe, odnosno iz Njemačke, Austrije, Rumunjske, Slovačke, Švedske, Bosne i Hercegovine te Srbije. Tako da ovo možemo nazvati jednim pravim mozaikom Hrvatske, kazala je ponosno voditeljica programa Starčević.

Glavni i programski stručni voditelj Ljetne škole hrvatskog folklora je profesor Andrija Ivančan, koji je ujedno i voditelj plesnog programa. Voditelj tamburaškog programa je Tibor Bün, uz gosta predavača Sinišu Leopolda, dok je voditelj programa tradicijskih glazbala Vjekoslav Martinić.

– Imamo tri glavna predavača, a to je Andrej Ivančev koji je voditelj cijele škole. On je vrsni etnolog te trenutno vodi vokalni ansambl Linđo iz Dubrovnika. Pored njega tu je Vjekoslav Martinić koji vodi tradicijske instrumente i koji je ujedno majstor izrade tradicijskih instrumenata.

Tibor Bün vodi odjel za tamburu, a kao gostujući predavač mu se pridružio i Siniša Leopold, poznati hrvatski skladatelj i dirigent. Pored njih, sudjeluje još cijeli niz ostalih predavača, otkrila je voditeljica Starčević te dodala kako ona osobno ne predaje, ali je jako dobro upućena izvana i iznutra u program jer je i sama nekoć bila polaznica ove škole folklora.

Raznoliki plesovi Panonije

Program pod nazivom “Plesovi Panonskog područja” obuhvaća ukupno 96 sati predavanja o plesovima iz različitih dijelova Panonske Hrvatske o kojima podučavali različiti edukatori.

Tako je primjerice Goran Knežević održao predavanje o kinetografiji (plesno pismo), Kristina Benko Markovica o narodnim pjesama i osnovama notonog pisma, a Katarina Horvatović o narodnim nošnjama.

– Predajem na ovoj školi već dugi niz godina te zaista uživam radeći s mladim ljudima, pogotovo zato što sam i sama bila polaznica ove škole. Istinska sam zaljubljenica u našu tradicijsku kulturu kako narodne nošnje, tako plesove i pjesme.

I upravo nakon ove škole davne 2000. godine odlučila sam upisati studij etnologije i kulturne antropologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Predavači Ana i Ivan Zlatunić, moje kolege koje predaju ples su donijeli narodne nošnje iz svoje zbirke i pomogli pri pripremanju kompleksne nošnje.

Tako smo na jedno predavanju, između ostalog, prikazali osam vrsta tradicijskih nošnji Hrvata iz Bosanske Posavine, Vojvodine, iz sela u okolici Valpova te iz Županje, kazala je etnologinja i kulturna antropologinja Horvatović.

Program glazbala panonskog područja obuhvaća osam predavanja od osnova tambure i tamburaške glazbe, prim i bas prima – sličnosti i razlike uporaba glazbala te njihove društvene uloge, metodike rada, suradnje plesača i svirača na sceni tradicijskih glazbala, do priče o tamburama samicama i dangubicama te praktične nastavane uvježbavanja novih partitura.

Polaznici tambure su mogu birati između više vrsta ovog instrumenta, od bugarije, berde, bisernice, čela, brača te tambure samice. Međutim, polaznici su morali za pohađanje ovog programa posjedovati vlastiti instrument. O tome nam je nešto više kazao voditelj tamburaškog odjela, Tibor Bün iz Varaždina.

Tradicijska glazbala

– Škola je koncipirana tako je namijenjena za sve bolje svirače koji se uče za voditelje tamburaških sastava pri svojim KUD-ovima. Ove godine uglavnom proučavamo plesove i pjesme s panonskog područja.

No, s obzirom na to da se tambura svira u svim dijelovima Hrvatske, često napravimo i neki drugi dio, možda neki izlet u koncertne skladbe pisane upravo za tamburu.

Svi polaznici, tamburaši, imaju neki svoj matični instrument, pa su tako odabrali upravo onaj instrument koji imaju kod sebe ili u svojim društvima. Tako ove godine imamo zastupljene sve tamburaške instrumente, od bisernice do berde, istaknuo je voditelj Bün te dodao kako polaznici međusobno zvuče jako dobro, iako su učili svirati u različitim dijelovima svijeta.

– Imamo polaznike iz Chicaga (SAD), Rumunjske, Austrije, Švicarske i tako dalje. Cilj nam je stvoriti zajedničko muziciranje u kojem će svi zvučati međusobno usklađeno. S obzirom na to da su se okupili kao orkestar prije nekoliko dana već sada izvrsno zvuče, istaknuo je.

Pored tambure, drugi dio programa uključivao je tradicijska glazbala na kojem su polaznici imali priliku naučiti nešto novo o tradicijskim glazbalima, vrstama glazbe, održavanju i ugađanju glazba, izrada pisaka, ali i o povijesnom razvoju, tehničkim vježbama te se pojedinačno i grupno uvježbavati za završni nastup.

Pored toga, imali su priliku birati između jednog ili više instrumenata, početnih ili naprednih tehnika sviranja. No, za razliku od tambure, nisu morali posjedovati vlastiti instrument.

Tako su mogli birati između raznovrsnog izbora instrumenata, od gajdi, podravskih duda, bilogorskih duda, istarskog miha, hercegovačkog miha, dalmatinskog miha, dipli bez mješine, dvojnica, roženice, sopile, šurle, diplica, jedinka, lijerica, strančica, okarina, trstenice i ostalih tradicijskih instrumenata. Glavni voditelj ovog programa je Vjekoslav Martinić.

Završna priredba

Posljednji dan Ljetne škole folklora, 13. kolovoza, polaznici će održati završnu priredbu u kojoj će sve različite sekcije predstaviti i pokazati što su sve naučili.

– Plesači će otplesati nekoliko plesnih koreografija u narodnim nošnjama, dok će tamburaši odvirati nekoliko pjesama, isto kao i polaznici ostalih tradicijskih instrumenata. Svake godine to bude na drugačijoj razini, sve ovisi koliko imamo polaznika i otkud dolaze.

Ako izostavimo razdoblje pandemije, naša škola iz godine u godinu broji sve više polaznika. Tako smo ove godine došli na 70 polaznika, pa se nadamo kako će iduće godine taj broj biti još veći, istaknula je Starčević te dodala kako je ovo jubilarna 10. Ljetna škola hrvatskog folklora koju organiziraju upravo u Zadru.

Program je postojao i ranije, kako otkriva, ali se održao prije toga na drugim lokacijama, primjerice u Biogradu na moru. Međutim, za sada su se stacionirali u Zadar gdje planiraju održati i sljedeću 11. Ljetnu školu hrvatskog folklora.