ponedjeljak, 4. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

12 C°

Godina Miljenka Smoje

Više od 30 programa povodom stote godišnjice rođenja splitskog velikana

Autor: Kim Cuculić

15.01.2023. 20:53
Više od 30 programa povodom stote godišnjice rođenja splitskog velikana


U Splitu je otvorena »Godina Miljenka Smoje« u povodu stote godišnjice njegova rođenja, a u sklopu koje će se tijekom cijele ove godine organizirati više od 30 programa posvećenih tom splitskom novinaru, književniku i televizijskom scenaristu. Smoje je rođen u Splitu 14. veljače 1923., a preminuo je u Splitu 25. listopada 1995. godine. U Splitu je 1941. završio gimnaziju. Kasnije je diplomirao hrvatski jezik i povijest na Višoj pedagoškoj školi. Nedugo zatim je u Travanjskom ratu pala Kraljevina Jugoslavija, a Split je okupirala i anektirala fašistička Italija. Smoje se nakon toga priključio antifašističkom pokretu otpora, kao i Komunističkoj partiji Jugoslavije. Međutim, njegova buntovna priroda ga je dovela do toga da vrlo brzo bude isključen iz Partije.


Nakon rata Smoje je kraće vrijeme radio kao učitelj, da bi od 1950. godine počeo raditi kao novinar u splitskom dnevnom listu Slobodna Dalmacija. Vrlo brzo je na vidjelo izašao njegov talent za pisanje reportaža u kojima bi, uz veliku dozu humora, vješto koristio čakavski dijalekt. Pokrenuo je humoristički list Pomet koji je poslije postao tjedni prilog u Slobodnoj Dalmaciji. Njegovi feljtoni, u kojima iz perspektive pučkoga pripovjedača upozorava na degradaciju morala, ismjehuje profiterstvo, podmuklost i snobizam, odlikuju se dojmljivim ugođajem te govornim klišejima suvremenoga gradskog idioma.


Kao vrstan i originalan stilist, čuvar lokalnog izričaja, značajan je kao nastavljač tradicije splitskoga novinskoga humora i satire.


Malo i Velo misto




Godinu dana kasnije prema vlastitoj knjizi napisao je scenarij za »Velo misto«, TV-seriju koja je obrađivala povijest Splita od 1910. do 1947. godine. Iako je serija bila predmetom snažne cenzure tadašnjih komunističkih vlasti, doživjela je veliku popularnost i kultni status koji traje do danas. Fraze i poštapalice iz Malog i Velog mista ostale su do dana današnjeg ukorijenjene u govor i humor ljudi diljem Hrvatske, a Luigi, Bepina, Servantes, Meštar i ostali, likovi su koji su ušli u legendu i ostali zapisani duboko u našem kolektivnom pamćenju.


Osamdesetih godina, pa i nakon njegove smrti, dio javnosti ga je neopravdano optuživao za jugonostalgičara, no Smoje nije bio političar, a njegov rad velik je doprinos hrvatskoj komediografiji (iz natuknice na Wikipediji). Gotovo cijeloga života jedan od omiljenih hrvatskih pisaca i novinara, simbol Splita i Dalmacije, Smoje se 90-ih našao na meti nacionalističkih napada i doživio brojna poniženja i izgone, kako u poslovnom, tako i u privatnom životu. Iako je živio prema mantri svoga Meštra iz Velog Mista, »neću politiku u svoju butigu«, u ta ga se burna vremena proglašavalo komunistom, četnikom, Jugoslavenom…


Nakon što je Slobodna Dalmacija godine 1993. kontroverznom privatizacijom prešla u vlasništvo Miroslava Kutle, Smoje je postao kolumnist satiričnog tjednika Feral Tribune gdje je pisao sve do smrti.


Izložba i predstave


Na Smojin rođendan, 14. veljače, u splitskom Fotoklubu upriličit će se izložba fotografija posvećena Smoji, a večer uči rođendana gradski zbor Brodosplit održat će koncert u Hrvatskom domu, najavljeno je. U Žrnovnici, gdje je njegovo grobno mjesto, 6. veljače biti će otvorena Smojina soba odnosno kantun u kojem će biti njegove stvari. U travnju će biti promovirana i poštanska marka s likom tog splitskog velikana, a do svibnja će na splitskoj Matejuški biti postavljena i Smojina spomen-bista.


Zagrebačko Kazalište Komedija najavilo je predstavu »Velo misto«, čija je premijera predviđena za 3. ožujka 2023.:


– Premda je svima dobro poznat ovaj naslov iz čuvene dramske serije, mi smo mu odlučili dati priliku u novom, kazališnom čitanju, kažu u Komediji. Neopterećeni likovima iz serije i njihovim slavnim interpretima, ova će Komedijina predstava pohrliti u izazov da pokaže jedno novo, teatarskim jezikom ispričano, »Velo misto«. Za to postoje brojni razlozi. Smoje kao antologijski autor zaslužuje svoje mjesto na našem dramskom repertoaru, naročito svojim sada već legendarnim humorom vezanim za dalmatinski mentalitet. Kad se uzme u obzir da je, po broju Dalmatinaca, Zagreb drugi po veličini dalmatinski grad nakon Splita, onda se izbor ovog komada čini kao logični dug takvoj vrsti komedije koja već dugo nije prisutna na daskama našeg kazališta.


Ostali razlozi su još jasniji: svevremenost i simboličnost fabule, sjajna karakterizacija likova, britki dijalozi. Glavni lik predstave je grad Split – no njega pratimo kroz oči cijelog niza likova, koji premda pripadaju različitom političkom i socijalnom kontekstu egzistiraju u mentalitetnoj konstanti. Usprkos promjeni šest različitih vlasti, šest različitih zastava (Austro-Ugarska Monarhija, Država SHS, Kraljevina Jugoslavija, fašistička Italija, nacistička Njemačka, socijalistička Jugoslavija) grad i njegovi ljudi ostaju isti, ne daju se pokoriti.


Radnja predstave bit će uglavnom smještena u 1936. godinu, kad gradom vlada osjećaj velikog nereda i stalne mijene, kad se svima čini da rata neće nikada biti, a opet sve izgleda kao da bi mogao svakog časa početi. Kroz kaos predratne inflacije, ruskih imigranata, šverca, iseljavanja mladih u Ameriku, redova za hranu, prebacivanja ustaša u Italiju i komunista u internacionalne brigade u Španjolsku naši likovi susreću se u nemogućim kombinacijama i pomažu si bez ikakve pretpostavke što će se za samo nekoliko godina dogoditi.


Zato ćemo se i smijati, ali zato će naš smijeh biti tragičan. Mi u publici točno znamo u kojem smjeru naši likovi odlaze. Humor koji nosi život. Predstava o preživljavanju života samog. »Velo misto« kao apoteoza činjenici da je svaka politika oblik opresije kojoj se suprotstavlja život, život koji se odbija njome oblikovati i humorom preživi i nadživi svaki politički kontekst. Jer ljudi i njihov mentalitet ostaju, a politike su prolazne. Grad pamti život i život jest, najavili su u Komediji.


Autorski tim čine redateljica Marina Pejnović, koja potpisuje i adaptaciju Smojina romana, scenografkinja je Liberta Mišan, kostimografkinja Petra Pavičić, glazbeni suradnik Vid Adam Hribar, oblikovatelj svjetla Elvis Butković, jezični savjetnik Joško Ševo te suradnik za scenski pokret Dejan Jakovljević. Veliki glumački ansambl čine Vinko Kraljević, Damir Lončar, Ivan Čuić, Ognjen Milovanović, Vanda Winter, Ivan Glowatzky, Marin Klišmanić, Dajana Čuljak, Ana Magud, Ivan Magud, Filip Juričić, Nera Stipičević, Adnan Prohić, Davor Svedružić, Goran Malus, Saša Buneta, Željko Duvnjak, Zlatko Ožbolt i Jasna Palić Picukarić.


Borbena ponoćka


Stotu godišnjicu rođenja Miljenka Smoje, najvećega splitskog pisca dvadesetog stoljeća, Hrvatsko narodno kazalište u Splitu obilježit će dramatizacijom »Borbene ponoćke«, kultne epizode omiljene televizijske serije »Naše malo misto«. Redatelj je Goran Golovko, a autor dramatizacije Ivica Ivanišević.


– Groteskna, koliko i neodoljiva priča o malomišćanskom sudaru dvaju nesukladnih, isključivih svjetonazora dostojanstveno je ostarjela u ovih nešto više od pola stoljeća koliko nas dijeli od premijere, pa je ovo krasna prilika da, ostajući vjerni rukopisu i duhu pokojnoga meštra, pokušamo vidjeti koliko se i kako naš svijet otada promijenio, jesu li Smojini junaci otpravljeni u povijest ili su još uvijek tu, među nama, diktirajući nam ritam svakodnevice s jednako slijepom gorljivošću, iako s nešto manje izvornoga šarma, stoji u najavi »Borbene ponoćke«.