Umjetnica koja je ostvarila jedinstvene glumačke kreacije

Milka Podrug Kokotović, velika hrvatska kazališna, televizijska i filmska glumica, preminula je u 95. godini u Splitu. Rođena je 1930. u Dicmu. Djetinjstvo i mladost provela je u Splitu, gdje su joj i prije živjeli roditelji. Klasičnu gimnaziju je završila u Splitu, a potom upisuje glumačku školu u Zagrebu. Nakon prve godine i dobivši stipendiju, odlazi u Sarajevo pohađati još tri godine. U Sarajevu je i diplomirala. Za kazališni angažman odabrala je Dubrovnik i od 1954. godine ostala mu je vjerna. Samo je četiri puta glumački izbivala iz domicilnog mjesta – u Teatru &TD u Zagrebu, u HNK-u Split i u Kraljevskom pozorištu Zetski dom na Cetinju. Pored neprekidnog rada u vrlo raznovrsnom repertoaru dubrovačkog Kazališta Marina Držića, nastupa od 1964. i na Dubrovačkim ljetnim igrama i ostvaruje nezaboravne uloge.

Milka Podrug Kokotović snimila je niz igranih filmova, kao i televizijskih drama i serija. Od 1960. dobitnica je brojnih priznanja i nagrada, kako prigodnih i godišnjih, tako i nagrade za životno djelo. O njezinom glumačkom umijeću su s divljenjem i poštovanjem pisali ugledni kritičari, teatrolozi i kazalištarci.

Foto: Arhiva NL

Vrhunske interpretacije

U dubrovačkom Kazalištu Marina Držića ostvarila je više od 150 kazališnih uloga zavidna repertoarnoga raspona. U Teatru &TD glumila je Charlottu von Stein (Peter Hacks: »Razgovor u kući Stein o odsutnom gospodinu von Goetheu«, 1978.), a u splitskome HNK-u Strinu (Elvis Bošnjak: »Nosi nas rijeka«, 2002.). Na Dubrovačkim ljetnim igrama ostvarila je neke od svojih vrhunskih interpretacija: Kraljica Anne (Bertolt Brecht: »Život i smrt Eduarda II., kralja Engleske«), Livija Ancila i Klara Anita (Miroslav Krleža: »Aretej«) i Claire (Friedrich Dürrenmatt: »Posjet stare dame«). Zapažene kreacije ostvarila je u komadima dubrovačkih dramatičara (Laura i Sadi u »Dundu Maroju« Marina Držića; Kate Kapuralica Vlaha Stullija; Slijepa Mare i Mara Beneša u »Dubrovačkoj trilogiji« i Gospođa Ane u »Maškaratama ispod kuplja« Iva Vojnovića) kao i u djelima stranih i domaćih modernih klasika: Madam Pace u »Šest lica traži autora« i Gospođa Frola u »Tako je (ako vam se čini)« Luigija Pirandella, Ranjevska (Anton P. Čehov: »Višnjik«), Osoba A (Edward Albee: »Tri visoke žene«), Hasanaginica (Milan Ogrizović), Giga Barićeva (Milan Begović: »Bez trećega«) i Klara (Krleža: »Leda«).

Različiti tipovi žena

Kako navodi natuknica u Hrvatskoj enciklopediji, kao oličenje karakterne glumice, podjednako je uspješna u ulogama tragičnih heroina (Jokasta u Euripidovim »Feničankama«) i komičnih likova (Dadilja u »Romeu i Giulietti« Williama Shakespearea). Glumila je najrazličitije tipove žena, od majki i intelektualki do seljanki i otmjenih dama, a iznimnom uvjerljivošću dočarava likove žena s dalmatinskog kamenjara i starice iz puka: antologijskim ostvarenjima smatraju se njezina Jele (Vojnović: »Ekvinocijo«) i Marija (Mato Vodopić: »Tužna Jele«). Nastupala je i na filmu (»Mirisi, zlato i tamjan«, Ante Babaja, 1971.; »Mećava«, Antun Vrdoljak, 1977.; »Karneval«, »Anđeo i Prah«, A. Vrdoljak, 1990.; »Ljeto za sjećanje«, Bruno Gamulin, 1990.), u TV-dramama, filmovima i serijama (»Naše malo misto«, »Libar Marka Uvodića«, »Poglavlja iz života Augusta Šenoe«, »Tuđinac«, »Zagrljaj«) te na dubrovačkom i zagrebačkom radiju. Dobitnica je Nagrade »Vladimir Nazor« za životno djelo (1993.).

Ljubav prema teatru

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek uputila je izraze sućuti obitelji u povodu smrti Milke Podrug Kokotović, jedne od najvećih hrvatskih glumica, umjetnice koja je gotovo sedam desetljeća obogaćivala nacionalno glumište svojim jedinstvenim glumačkim kreacijama.

– Kroz stotine uloga, širokog repertoarnoga raspona, dokazala je kako veliko glumačko ime stvaraju ne samo talent, nego i iznimna profesionalnost, trud, kontinuirano usavršavanje, ali i ljubav prema teatru, naglasila je te podsjetila da je Milka Podrug Kokotović bila i simbol Dubrovačkih ljetnih igara.

Kako prenosi HRT, naglasila je i da je Milku Podrug Kokotović jednakim oduševljenjem i nagradama pratila i publika i kritika, jer doista je jednako znala zasjati i u ulogama tragičnih heroina i komičnih likova, a bila je i strastveni istraživač dramskog teksta i idealni suradnik redatelja koji su tražili nove izraze u djelima stranih i domaćih dramatičara.