Četvrtak, 3. travnja 2025

Weather icon

Vrijeme danas

18 C°

SJEĆANJA

Udruga LIDUMKOL gostovala je u Bergamu s izložbom autora Vladimira Alavanje

Autor: Đurđa Baljak

01.03.2025. 13:43
Udruga LIDUMKOL gostovala je u Bergamu s izložbom autora Vladimira Alavanje

Foto: OSOBNA ARHIVA



Udruga logoraša iz Dalmacije u Mussolinijevim fašističkim koncentracijskim logorima gostovala je u Bergamu u Italiji na poziv Udruge Mutuo Soccorso i udruge ANPI Bergamo s izložbom »Mussolinijevi fašistički koncentracijski logori u Hrvatskom primorju i sjevernoj Dalmaciji«. Izložba je sadržavala 14 panoa na kojima je bilo izloženo 120 eksponata.


Autor izložbe je predsjednik Udruge, profesor Vladimir Alavanja, a kako ističe, na izložbi je naglašena poveznica dobročinstva Italije i talijanskog naroda – objašnjen je Hrvatski zbjeg u El Shatt preko otoka Visa, potom u južnu Italiju, pa u Egipat u El Shatt. Naime, tada je u južnu Italiju stiglo 35 tisuća izbjeglica od kojih se oko 4 do 5 tisuća do kraja rata zadržalo tamo, gdje su im talijanski građani i Talijanska država svesrdno pomagali, uz međunarodni Crveni križ.


Bogatstvo građe


– Drugu poveznicu, onu poslijeratnu, istaknuo sam s četiri fotografije memorijalne spomen kosturnice – Gonars kod Udina, Barletta, San Sansepolcro i Rim – koje su uređene na temelju dogovora SR Jugoslavije i Republike Italije. U njima se nalaze posmrtni ostaci svih građana Jugoslavije koji su stradali ili umrli od 1941. do 1945. na tlu Italije. Riječ je o vrhunskim arhitektonskim i umjetničkim djelima arhitekta i umjetnika, a jedan od njih bio je i hrvatski kipar Dušan Džamonja. Iako su nišama memorijalnih kosturnica popisana sva imena pokojnika, nažalost, mnogi naši građani ne znaju da su njihovi najmiliji stradali i dostojno pokopani, priča Alavanja koji je ovu izložbu osmislio prije nekoliko godina, a koja zamjenjuje stalni postav u bivšoj zapovjednoj zgradi na Molatu, te je otvorena za posjetitelje tijekom ljetnih mjeseci.




Osim spomenutih fotografija, ovom izložbom donosi i bogatstvo građe povezane s fašističkim koncentracijskim logorima – od dokumenata, crteža, tlocrta, skica do dopisnica.


– Logoraši su imali mogućnost razmjenjivanja dopisnica, što ove logore razlikuje primjerice od njemačkih logora, za koje se uopće nije znalo gdje su. Zanimljivo je da su u nekim slučajevima logoraši mogli primiti posjete, ali vrlo rijetko. Također, postojali su i slučajevi otpuštanja. Međutim, ti logori na tlu Hrvatske nisu bili radni, nego isključivo civilni, mada su postojali na tlu Italije i neki radni, na koji su odvedeni neki logoraši iz Molata, gdje su na jugu Italije gradili ceste. Na Molatu je prema talijanskim dokumentima rođeno 12 djece, dakle dovodili su sve – trudnice, djecu, starce… Ako nisu bile izgrađene barake, smještali bi ih u šatore. Također, često su znali, u slučaju da se nešto dogodi i da nisu znali tko je odgovoran, jednostavno bi pokupiti desetke ljude i odveli ih u logore, ili čak evakuirali cijelo selo, priča autor izložbe osvrćući se i na broj logoraša.


Stručno-znanstveni skup


– Podaci o svih logorašima nisu potpuni, ali je poznato da je na Molatu bilo oko 2.500 logoraša, dok je na Ošljaku bilo 800-injak. Kada bi logor na Molatu bio prepun, prebacivali bi ih u druge logore u Italiji. Mussolini je prvo uhićivao svoje ljude, a kasnije i druge, uključujući Hrvate, Židove i Slovence… Na Ošljaku je logor osnovan 1941. godine i trajao je sve do kapitulacije Italije 1943. godine, a posebno me iznenadio podatak da su se među logorašima našli i muslimani, i to iz okolice Livna, objašnjava Alavanja, dodajući kako je ukupno bilo 14 takvih logora, od kojih su neki bili tranzitni te su trajali samo nekoliko mjeseci, a najveći logor bio je Kampor na Rabu – mogao je primiti oko 10 tisuća ljudi.


Naglasio je i kako je, uz otvorenje izložbe, održan i stručno-znanstveni skup na temu fašističkih koncentracijskih logora na tlu Hrvatske.


– Osim mene, na tom skupu su izlagali poznati talijanski istraživači te tematike prof. Eric Gobetti, prof. dr. sc. Natka Badurina, prof. Andrea Giuseppini te prof. dr. sc. Carlo Capogreco. Kroz ova izlaganja, ali i kroz izložbu, talijanska stručna i znanstvena javnost, kao i građanstvo, dobila je priliku upoznati se s činjenicom povijesne istine o fašističkim logorima na tlu Hrvatske tijekom fašističke okupacije za vrijeme Drugog svjetskog rata, zaključio je Alavanja.