U Muzeju antičkog stakla predstavljena prva cjelovita sinteza o staklu srednjeg i novog vijeka

U Muzeju antičkog stakla (MAS) Zadar održano je predstavljanje stručne i znanstvene monografije »Staklo kasnog srednjeg i novog vijeka iz zadarskih muzeja«. Publikacija donosi detaljan pregled staklenih nalaza iz razdoblja od 14. do 18. stoljeća koji potječu s područja povijesne jezgre Zadra. Ovi vrijedni predmeti pohranjeni su u zbirkama triju najvažnijih zadarskih muzeja – Narodnog muzeja Zadar, Arheološkog muzeja Zadar i Muzeja antičkog stakla.

Zbog svoje fragmentiranosti nalazi dosad nisu bili sustavno obrađeni niti predstavljeni široj javnosti. Monografiju autorski potpisali djelatnici MAS-a – dr. sc. Vedrana Jović Gazić, muzejska savjetnica u MAS-u, te dr. sc. Šime Perović, konzervator-restaurator savjetnik i kustos. Recenzentice monografije su dr. sc. Nikolina Topić i dr. sc. Tatjana Bradara. Na predstavljanju su o značaju publikacije govorile izv. prof. dr. sc. Karla Gusar s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru te dr. sc. Tatjana Bradara, muzejska savjetnica iz Arheološkog muzeja Istre u Puli.

Sedam poglavlja

Ravnatelj MAS-a, Hrvoje Manenica, srdačno je pozdravio sve okupljene te iznio svoje mišljenje iz perspektive stručnjaka koji se nekoć bavio arheologijom razdoblja obuhvaćenog u ovoj knjizi.

– Ovo je izuzetno vrijedna publikacija s arheološkog aspekta jer obuhvaća ovo razdoblje ne samo materijalno, već i tipološki. U proteklih dvadesetak do tridesetak godina arheologija je doživjela značajne promjene u tom kontekstu sustavnog proučavanja takvih staklenih predmeta koji su zanimljivi ne samo zbog svoje umjetničke vrijednosti, nego i one praktične uporabne. Drago mi je što će sadašnji i budući kolege moći zaviriti u ovo vrijedno izdanje te pronaći smjernice i potrebne podatke za svoj stručni ili znanstveni rad, izjavio je ravnatelj Manenica.

Monografija je dvojezična – na hrvatskom i engleskom jeziku, i sastoji se od sedam poglavlja. Uvodno poglavlje pruža uvid u dosadašnju zastupljenost staklene građe u publikacijama, dok se u sljedećem poglavlju analizira podrijetlo materijala i institucije u kojima se nalazi. Autori zatim istražuju distribuciju i podrijetlo staklenih predmeta, dajući pritom povijesni kontekst koji objašnjava kako je Zadar postao jedno od ključnih nalazišta ovakvih nalaza.

Primjer dobre prakse

– Glavna tema monografije je tipološko-stilska analiza, gdje autori na sustavan i stručan način opisuju tipologiju staklenih predmeta. Kroz detaljan pregled naziva korištenih u arhivima i stručnoj literaturi, predstavljaju razvojne faze, datacije, dimenzije i tehnike izrade… Ta analiza popraćena je i katalogom od 689 staklenih predmeta, uglavnom fragmenata, s preciznim podacima o njihovom izgledu, mjestu čuvanja i tehnikama izrade i crtežima svakog pojedinog predmeta. U zaključku autori donose spoznaju kako najveći broj pronađenih predmeta potječe iz muransko-venecijanskih radionica, dok manji dio dolazi s područja Bavarske, odnosno današnje Njemačke. Također, većina predmeta otkrivena je u sakralnim objektima, dok ih je nešto manje pronađeno u stambenim prostorima, objasnila je dr. sc. Bradara, te dodala kako je monografija upotpunjena bogatim slikovnim materijalom, uključujući i ikonografske motive, najčešće »Posljednje večere«. A takvi ikonografski prikazi su autorima značajno pomogli i prilikom određivanjima namjene ili datacije ovih staklenih predmeta.

Izv. prof. dr. sc. Karla Gusar s Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru podsjetila je kako je prvi članak o srednjovjekovnom staklu u Zadru napisao tadašnji ravnatelj Fadić još ‘96. godine. Međutim, sve do 2006. godine uopće nije bilo radova koji bi se sustavno bavili ovom tematikom, sve dok Mladen Pešić nije obradio venecijansko staklo srednjeg i novog vijeka iz fundusa NMZ-a.

– Osim nekoliko radova u sklopu istraživanja pojedinih lokaliteta, u Hrvatskoj do sada nije postojala sveobuhvatna sinteza koja bi obuhvatila staklene nalaze srednjeg i novog vijeka. Nismo imali nikakvu cjelovitu studiju sve do ove knjige, osim Dubrovnika, koji je zasebna priča budući da je tamo postojala radionica. Moji studenti su dosad uglavnom koristili stranu literaturu, dok će im ova monografija zasigurno biti od velike pomoći, istaknula je prof. Gusar, te posebno pohvalila suradnju AMZd-a, NMZ-a i MAS-a navodeći je kao primjer dobre prakse.