Simbol otpora kroz stoljeća

Povodom 8. obljetnice upisa zadarskih bedema na UNESCO-ovu listu svjetske kulturne baštine, Udruga turističkih vodiča »Donat« Zadar organizirala je besplatno tematsko vođenje na hrvatskom i engleskom jeziku u okviru manifestacije »Zagrli Zadar«. Okupljanje je bilo na Trgu pet bunara, mjestu koje je presjek različitih povijesnih razdoblja i fortifikacijskih sustava, od rimskog i srednjovjekovnog do renesansnog razdoblja.

Sudionici su u pratnji iskusnih vodiča, Domagoja Dražine i Marije Ramljak, krenuli u obilazak zidina i fortifikacijskog sustava koji je najvećim dijelom nastao u renesansnom razdoblju, upravo onih zidina koje su 2017. godine upisane na UNESCO-ovu listu.

– Posebnu pažnju posvetili smo značaju renesansnog venecijanskog fortifikacijskog sustava te zanimljivim pričama iz povijesti grada. Zadarske zidine bile su iznimno široke – nekada su čak automobili prolazili njima, a davno su njima patrolirali i konjanici kako bi demonstrirali širinu zidina i pokazali Osmanlijama koliko su zapravo čvrste i neosvojive. Danas se ondje, pak, održavaju razna kulturna događanja poput koncerata, započeo je turistički vodič Domagoj.

Presjek razdoblja

Osim venecijanskog fortifikacijskog sustava iz 16. i 17. stoljeća, obilazak je obuhvatio i starije slojeve zidina.

– Postoje ostaci rimskih i srednjovjekovnih zidina, upravo zato smo krenuli s Trga pet bunara, gdje se najbolje vidi presjek svih tih povijesnih razdoblja. Zatim smo nastavili prema Foši i Kopnenim vratima, pa do utvrde Forte ili Perivoja Vladimira Nazora, a potom sve do Arsenala, dodao je Domagoj.

Njegova kolegica Marija istaknula je kako je cilj ovih tematskih tura da sugrađani i turisti doznaju više o značaju zidina. Posebno je naglasila kako zidine nisu nastajale zbog estetike, nego zbog obrambene funkcionalnosti – stoljećima su štitile grad od najezdi, osobito Osmanlija.

– Iako južni dio zidina danas nedostaje, porušen je u 19. stoljeću kada je Zadar proglašen otvorenim gradom od strane Austro-Ugarske, očuvani dijelovi na sjevernoj i zapadnoj strani i dalje čuvaju priču o stoljećima obrane i urbanog razvoja. U to se uklapaju i povijesne točke poput Perivoja kraljice Jelene Madijevke, prvog javnog parka u Dalmaciji, te impresivnih Kopnenih vrata, glavnog ulaza u grad iz vremena Mletačke Republike. Južni dio zidina srušen je jer se tada vjerovalo da gradu treba više svježeg zraka, a opasnosti više nije bilo. Ulice su bile uske, što možemo vidjeti i danas, osim Kalelarge, pa kada zamislimo još i visoke zidine, jasno je zašto je došlo do rušenja. Plemići su često imali ljetne rezidencije i vile izvan grada, primjerice na Brodarici ili na otocima, upravo zbog boljeg zraka i ugodnijeg života, pojašnjava vodičica Marija.

Simbol grada

Uz to, istaknula je kako sačuvani dijelovi zidina, osobito na sjevernoj strani grada, danas predstavljaju impresivan primjer venecijanske fortifikacijske arhitekture.

– Kopnena vrata, glavni ulaz u grad, upravo su iz tog razdoblja, a ujedno su i jedan od najprepoznatljivijih simbola grada. Na mjestu gdje smo započeli našu turu, na Trgu pet bunara, nekada je završavao srednjovjekovni grad, govori Marija, pokazujući na Kapetanovu kulu i srednjovjekovne zidine iz 13. stoljeća.

– Ispred tih zidina postojao je jarak koji su Venecijanci iskoristili za gradnju pet cisterni kako bi Zadar imao pitku vodu u slučaju opsade. Sličan zahvat ponovili su i na zapadnoj strani, kod Tri bunara pokraj Arsenala. Sve to svjedoči o slojevitosti i bogatoj prošlosti našega grada, kazala je Marija te istaknula kako sve to svjedoči o dugoj, slojevitoj i bogatoj prošlosti grada koji u kontinuitetu traje već 2000. godine, dok prvi tragovi naseljenosti sežu i do 3000. godina.