Četvrtak, 21. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

posljednja figura nadrealizma

Preminula francuska književnica Annie Le Brun

Autor: Kim Cuculić

06.08.2024. 10:16
Preminula francuska književnica Annie Le Brun

Foto: Davor Kovačević/NL



Annie Le Brun, francuska esejistica i pjesnikinja, preminula je u 82. godini. Rođena je u Rennesu 15. kolovoza 1942. Diplomirala je književnost i filozofiju na Sorbonnei. Djelovala je u nadrealističkom pokretu te objavila više zbirki poezije: »Blijeda i grozničava gradska popodneva« (1972.), »Prelazak Alpi« (1972.), »Sasvim blizu, nomadi« (1972.).


Kontroverze je izazvala njezina kritička studija feminizma »Ostavite sve« (1977.), a najveću je pozornost privukla revalorizacijskim studijama o gotskom romanu »Dvorci subverzije« (1982.) i o markizu De Sadeu »Iznenada gromada ponora, Sade« (1986.). Ostala značajnija djela su joj »O ispraznosti književnosti« (1994.) i »Višak zbilje« (2000.).


Napisala je također studije o Alfredu Jarryju, Raymondu Rousselu i Aiméu Césaireu i drugima, a daljnje inspiracije i znatiželju za istraživanjem izrazila je i u tekstovima na temi povijesti umjetnosti te pojedinih hrvatskih slikara i fotografa, od kojih se posebno mogu naglasiti Ivan Picelj i Petar Dabac u »Osjećaju prirode s kraja 19. stoljeća«.




Bila je u braku s Radovanom Ivšićem (1921. – 2009.), hrvatskim pjesnikom, piscem, dramatikom, esejistom, prevoditeljem i nadrealistom svjetskoga glasa. U Muzeju suvremene umjetnosti u Zagrebu 2015. godine održana je izložba »Nepokorena šuma« posvećena Radovanu Ivšiću, autorica Annie Le Brun i Snježane Pintarić.


Etika i estetika revolta


U povodu odlaska Annie Le Brun u francuskom Le Mondeu ističu da ova kritičarka i spisateljica nikad nije prestala istraživati mračne strane naših društava.


S ovom, kako je nazivaju posljednjom figurom nadrealizma, »nestaje etika i estetika revolta: radikalno odbacivanje svijeta kakav jest, način da se dovede do kraja ‘suđenje stvarnosti’, subverzija svih intelektualnih, moralnih ili političkih mjerila pod nekontroliranim djelovanjem želje u nama.


Ako ima ikakvog smisla govoriti o nasljeđu nadrealizma, simbolično rođenog 1924. iz Manifesta Andréa Bretona, nalazimo ga u njoj najvjernije i na najprecizniji način.«


Na stranicama Ministarstva kulture i medija Nina Obuljen Koržinek, hrvatska ministrica kulture i medija, uputila je sućut u povodu smrti Annie le Brun:


»Duboko nas je rastužila vijest o odlasku Annie Le Brun, istaknute francuske pjesnikinje i esejistice, jedne od posljednjih velikih umjetnica nadrealizma koja je svojim radom obilježila europsku kulturu, ne samo u području književnosti već i u području filozofske misli, naročito one vezane uz feministički izričaj.


Hrvatska će je pamtiti po njezinoj višedesetljetnoj prisutnosti na našoj kulturnoj sceni, po njezinom iznimnom umjetničkom radu, knjigama koje su u hrvatskim prijevodima objavljivane te prepoznate i rado čitane kao djela velike erudicije, kreativnosti i iznimnih intelektualnih dosega.


Pamtit ćemo je i po plodnoj suradnji s jednim od najvećih hrvatskih nadrealističkih književnika, pjesnikom i dramatičarem, njezinim umjetničkim i životnim partnerom, Radovanom Ivšićem.


Iako su živjeli u Francuskoj, ostali su povezani s Hrvatskom, s hrvatskom kulturom i ljudima iz intelektualnih krugova kojima su i sami pripadali, u kojima ćemo ih naročito dugo i sa zahvalnošću pamtiti.


Guernici je danas ime Vukovar


Annie Le Brun je s jednakom ljubavlju i strašću promovirala i francusku i hrvatsku kulturu i umjetnost.


Bila je jedna od onih rijetkih francuskih intelektualaca koji su u ranim devedesetim godinama glasno, angažirano i hrabro u francuskoj javnosti zagovarali hrvatsku neovisnost svjedočeći kompetentno o hrvatskoj povijesti, kulturi identitetu te zalažući se za priznanje Hrvatske, njezino pravo na samoobranu, neumorno otvarajući vrata francuskog intelektualnog, ali i političkog života hrvatskim intelektualcima i umjetnicima.


Posebno je snažno odjeknuo njezin članak koji je u studenome 1991. godine objavio Libération: ‘Guernici je danas ime Vukovar’, koji pamtimo jednako kao i njezin esej »Ubojice i njihova ogledala – Razmišljanja o jugoslavenskoj katastrofi« u kojem je precizno opisala političke okolnosti u kojima se Hrvatska borila za neovisnost.


Jedan od posljednjih njezinih velikih projekata, koji je obilježio hrvatsku suvremenost potvrđujući još jednom uronjenost u europsko kulturnim nasljeđe, bila je izložba ‘Nepokorena šuma’ u zagrebačkom Muzeju suvremene umjetnosti 2015. godine, u čijem je katalogu Annie Le Brun zapisala: ‘Radovan Ivšić je rano spoznao da se sve vrti te će se i dalje vrtjeti unutar i oko šume, a pritom nije zapravo u pitanju povratak nekoj mitskoj šumi nego sama opstojnost života, u nama i izvan nas; opstojnost šume koja je postala teatar svijeta time što se u njoj susreću svi egzistencijalni izazovi – politički, erotski, poetski…’


Odlaskom Annie Le Brun europska kultura izgubila je velikog čovjeka, a hrvatska kultura ostat će joj zauvijek zahvalna na podršci na koju je uvijek mogla računati. Značaj i važnost umjetnice, književnice poput Annie Le Brun, ostaju kroz njihov opus kao trajna vrijednost i baština kulture koja nadilazi nacionalne i sve druge okvire«, osvrnula se Obuljen Koržinek.