Novi ravnatelj Koncertnog ureda o planovima i viziji: 'Zadru treba prostor od barem - tisuću mjesta'

Slučajni susret s maestrom Ivanom Repušićem u Zagrebu, novog je ravnatelja Koncertnog ureda Zadar (KUZD) Ivana Šatalića zauvijek usmjerio prema glazbenoj karijeri. Od studenta agronomije igrom je slučaja tako postao profesionalni pjevač. Počeo je kao ispomoć u zboru Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu, a nakon dvije godine priprema za upis na Akademiju postao je prepoznatljivo pjevačko ime u opernom ansamblu našeg nacionalnog kazališta. No, nakon skoro 30 godina pjevanja, napravio je oštar karijerni obrat, fokusiravši se na produkciju i organizaciju na čelu KUZD-a.

Velika želja mu je, kako je ispričao u razgovoru za naš list, dovesti operu “Ero s onoga svijeta” u Zadar, te gradu tako, nakon dugogodišnjeg izbivanja, vratiti pravo uživanja u vrhunskoj glazbenoj umjetnosti. No, lakše je to reći nego učiniti. Svjestan velikih troškova koje takva produkcija sa sobom nosi, nada se da će malim koracima široj publici približiti klasičnu glazbu i razvijati kulturu njezina slušanja.

– Klasika ne treba biti odvojena od široke publike niti pojam koji se vezuje uz elitizam. Znam to iz prve ruke, jer publike za klasiku itekako ima, samo što ju se treba znati predstaviti javnosti. Iskustva u produkciji imam, tako da upravo na tom polju namjeravam promijeniti način na koji javnost percipira ono što mi radimo, započeo je Šatalić, iskusni pjevač, koji je bio dijelom nekih od najvažnijih produkcija našeg nacionalnog teatra.

U HNK je stigao još kao devetnaestogodišnjak, a da gradu iskustvom i talentom puno toga može ponuditi, moći ćemo vidjeti već u novoj koncertnoj sezoni.

– Posebnim zadatkom smatram odgoj mlade publike kroz koncerte koji će njima biti zanimljivi. Klasičnu glazbu prilagoditi njima iznimno je teško. Zahtijevaju pažnju i razumijevanje koji su danas teško dostižni. Pitanje je to i obrazovnog sustava, koji van klasičnog gimnazijskog obrazovanja mladima ne nudi obrazovanje o glazbi. Iako još uvijek radimo na zadnjim detaljima nove koncertne sezone, koja će uskoro biti predstavljena, mogu najaviti kako u Zadar stiže Emilia Rukavina, prvakinja HNK u Zagrebu, najavio je naš sugovornik.

Kada je u Zagrebu slučajno sreo maestra Repušića, dva studenta su se dogovorila da Šatalić postane dio zbora crkve sv. Marka, kojim je Repušić tada ravnao. Dio zbora bili su i mnogi članovi HNK, na čiji je nagovor došao na audiciju kod voditelja zbora i počeo pjevati kao ispomoć u opernim produkcijama.

Produkcijsko iskustvo

Uz umjetnički rad, značajan dio karijere posvetio je organizacijskim i produkcijskim poslovima. Već tijekom studija bio je uključen u pripremu i realizaciju koncertnih događanja, a kroz rad s glazbenim sastavima, klapama i zborovima te različitim kulturnim projektima stjecao je iskustvo u organizaciji programa, koordinaciji suradnika i provedbi kulturnih sadržaja. Takvo iskustvo obuhvaća i rad s izvođačima različitih glazbenih izričaja, od klasične do popularne glazbe.

– Dio zagrebačkog kulturnog štiha, posebno opernu produkciju, zato želim dovesti u Zadar, a o tome smo već počeli pregovore. Našem je gradu to itekako potrebno, dodao je, jer opera treba biti redovnim dijelom zadarskog kulturnog repertoara.

– Pozornica to može iznijeti, iako je riječ o projektima koji uključuju stotine članova kreativnog tima, velike troškove i produkcijski zahvat koji može iznijeti samo tim uigranih profesionalaca. Zadru također nedostaje velika koncertna dvorana, namijenjena pravim umjetničkim nastupima, sa svom opremom na jednom mjestu. Znam da je realizacija tog projekta višegodišnji san maestra Repušića, koji svom gradu, kao i ja, želi pokloniti dio sebe koji bi ostao nakon njega. Koncertna dvorana braće Bersa je lijep – ali mali prostor. Nama treba dvorana od barem tisuću mjesta. Zadar ima publiku za operu, za mjuzikl, za dobre naslove koje inače nemaju prilike vidjeti u svom gradu, uvjeren je Šatalić.

Valja se okrenuti, nastavlja, ne – pretplatničkoj publici. Pretplata je tradicija društva koje je bilo odgojeno u redovitoj konzumaciji kulture. Danas je to starija publika koja polako nestaje, a novom ju je teško obnoviti.

Nadogradnja programa

Njegov dosadašnji profesionalni put u velikoj je mjeri bio usmjeren upravo prema područjima koja čine temelj djelovanja Koncertnog ureda Zadar – glazbenoj umjetnosti, koncertnoj produkciji, radu s umjetnicima te organizaciji i provedbi kulturnih programa. Kao dugogodišnji član Opere Hrvatskog narodnog kazališta u Zagrebu i operni solist stekao je iskustvo rada u jednom od najsloženijih umjetničko-produkcijskih sustava u Hrvatskoj.

– Sam Koncertni ured već godinama radi odličan posao. Ono što ja mogu je programom i produkcijom nadograditi njihove temelje. Naša koncertna sezona već je koncipirana između ciklusa klasične glazbe, zadarskih umjetnika, te modernih izvedbi, poručio je.

Popeo se Šatalić u svojoj karijeri prije kojih dvadeset godina i na pozornicu cijenjenih Glazbenih večeri u sv. Donatu. Cjelogodišnji je to projekt, koji, uz planiranje koncertne sezone, od tima KUZD-a traži potpunu posvećenost glazbi.

– Što se tiče samih Večeri, na umjetničkoj je ravnateljici da predlaže nastupe i imena, no, ono što ja mogu učiniti je svoje veze iskoristiti za boljitak glazbene kulture u Zadru. Iako je većini građana kultura ispod radara, iza nas je tim ljudi koji se ozbiljno trudi u prvi plan staviti kvalitetnu glazbu, poručio je Šatalić.

Roman Simović, prva violina Londonskog simfonijskog orkestra, upozorio je, koncert majstor je Zadarskog komornog orkestra.

– Previše dobrih glazbenika prolazi ispod radara. Jednako je i s dobrim koncertima i nastupima vrhunskih klasičnih umjetnika, čija virtuoznost nikad nije u “prime timeu” i to želim promijeniti, zaključio je Šatalić.