BLAGO PLANINE Tiha snaga ovjekovječena u trenucima pastoralnog života

U Spoju s Odjelom za mlade u Gradskoj knjižnici Zadar upriličeno je otvorenje izložbe fotografija pod nazivom »Blago planine« autora Marka-Lorenza Blaslova. Izložbu su organizirali Marko-Lorenzo Blaslov i Maja Grgurić Srzentić. Naime, arheologinja Maja Grgurić Srzentić sa Sveučilišta u Zadru provodi dokumentarni projekt posvećen posljednjim pastirima južnog Velebita čiji je način života obilježen transhumantnim stočarenjem i istražuje korijene stočarske tradicije koja traje više od 6.500 godina. Projekt je obogaćen dokumentarnim fotografijama Marka-Lorenza Blaslova, u kojima donosi prikaze pastirima i njihovih stada u krajolicima Velebita, gdje svaka fotografija nosi svoju priču i pruža promatračima priliku da osjete djelić duboke isprepletenosti ljudi, životinja, prirode i tradicije.

Intimni prizori

Zrinka Brkan Klarin istaknula je kako je praksa transhumantnog stočarstva od prošle godine uvrštena na UNESCO-ov Popis reprezentativne nematerijalne kulturne baštine čovječanstva. Također, spomenula je kako je prošlog tjedna, na Međunarodni dan planina, otvorena i izložba »Velebit« u Kneževoj palači autora Josipa Zankija, naglasivši da se obje izložbe na umjetnički način bave pitanjem antropoloških praksi koje danas postoje na Velebitu.

Marko-Lorenzo Blaslov, Zrinka Brkan Klarin i Maja Grgurić Srzentić/Foto: Mate Komina

– Fotografije i tematske cjeline izložbe »Blago planine« izravno prikazuju prizore koji nas povezuju sa stočarima južnog Velebita i jedinstvenim fenomenom migracija koje poduzimaju čovjek i životinja, prateći ciklus godišnjih doba još od prapovijesnih vremena. Fotografije svjedoče o dubokoj povezanosti ljudi i životinja te nas pozivaju da postanemo sudionici ove prakse. Marko-Lorenzo Blaslov svjestan je da trenuci koje bilježi predstavljaju sjećanja na stoljeća i tisućljeća tijekom kojih su ovu tradiciju živjele generacije pastira i stočara, a danas je prakticiraju njihovi rijetki potomci. Ovim fotografijama autor ne pokušava izazvati žaljenje, već bilježi tihu snagu koja je ovjekovječena u sadašnjim trenucima pastoralnog života. Kadrovi koje promatramo na izložbi prenose priču o bliskosti i svjedoče o povezanosti svih sudionika ove priče. Na fotografijama vidimo prizore suživota od samog rođenja, svakodnevnog bivanja, simbola opasnosti, smrti i prolaznosti. Ipak, svi ovi kadrovi odišu istom vitalnom snagom koja proizlazi iz iskonskog kontakta čovjeka i životinje. Vrlo intimni prizori koje imamo priliku vidjeti svjedoče o povjerenju koje je autor zadobio od svojih protagonista. Fotografije potvrđuju da je autor razvio pristup sličan dobrom etnologu te postao dijelom zajednice koju istražuje. Susreće se s njihovim potrebama, željama, vrijednostima, krizama i sukobima, te naposljetku, s njihovim stvaralaštvom, koje je u središtu ovog istraživanja, podijelila je povjesničarka umjetnosti Brkan Klarin.

Foto: Mate Komina

Skrivena strana Velebita

Arheologinja Maja Grgurić Srzentić dopunila je fotografije pričama koje je zapisala tijekom razgovora s ljudima koje je Blaslov fotografirao, a koje su izložene ispod fotografija. U svom obraćanju zahvalila je svima, naglasivši da nisu očekivali ovako velik odaziv publike na izložbi.

– Kada sam započinjala projekt, pozvala sam Marka da mi se pridruži na jednom vikendu na Velebitu jer sam tada mislila kako je obitelj Matak posljednja obitelj koja još uvijek ljeti vodi goveda na Velebit. No, s vremenom se ispostavilo da pastira ima znatno više – neki od njih mogu se vidjeti na fotografijama, a neki su danas ovdje s nama, među publikom na otvorenju izložbe. To nas je iznenadilo, osobito jer smo oboje shvatili koliko toga ne znamo o Velebitu, koliko toga ostaje skriveno. Na planini paralelno postoji jedan posve drukčiji život, neprimjetan našim povremenim dolascima na planinarenje, koji se ljeti odvija u suživotu ljudi i životinja. Prije 6.500 godina ta je priča izgledala potpuno drugačije. Moramo prihvatiti da se vremena mijenjaju. Međutim, tradicija odlaska na Velebit još uvijek živi i smatramo da je potrebno sačuvati je. Nažalost, pred našim očima možda izumire, ali još uvijek postoje ljudi koji se bore kako bi tu tradiciju održali živom, naglašava Grgurić Srzentić.

Foto: Mate Komina

Autor fotografija, Marko-Lorenzo Blaslov, istaknuo je kako su fotografije nastajale dulje vrijeme, tijekom kojeg su mu ljudi otvorili svoje domove i iskreno podijelili dio svog života s njim kako bi mogao ovjekovječiti ono što je još uvijek prisutno.

– Na vama je da odlučite vrijedi li to sačuvati, što to zapravo znači i da svaku fotografiju sagledate kroz prizmu prošlosti, sadašnjosti i naše baštine, rekao je Blaslov, dok je Maja Grgurić Srzentić zahvalila Gradskoj knjižnici Zadar na prostoru, ali i Sveučilištu u Zadru na podršci projektu.

Program otvorenja izložbe uveličali su zadarski mješoviti zbor Fige te učenici OŠ Starigrad. Višnja Vukić i Martina Čavić pripremile su tradicionalna podgorska jela koja je publika imala priliku degustirati, a učiteljica Suzana Milovac s učenicima četvrtog razreda izvela je dvije točke za kraj programa, prilikom čega su mnogima izmamili osmijeh na lice.