170 GODINA SVEUČILIŠNE KNJIŽNICE Knjižnica izgrađena na gestama velikodušnosti

Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru povodom obilježavanja 170 godina djelovanja pripremila je posebno događanje za sam kraj godine. U mjesecu darivanja predstavljena je izložba »Kultura dara« posvećena bogatoj tradiciji darivanja knjižnične građe koji su oblikovali fond i identitet knjižnice.

Izložba se može razgledati do ovog petka, 19. prosinca, od 9 do 10 sati, a uz prethodnu najavu od 8 do 14 sati. Tomislav Blažević, jedan od autora izložbe, uz Normu Miočić i Mihaelu Šimat, otkrio je više za naš list o samoj izložbi, odnosno o pregledu poznatih donatora iz povijesti knjižnice.

Govoreći o aktualnoj izložbi, podsjetio je na to kako riječ »dar« oduvijek nosi višeslojno značenje.

– Dar je više od predmeta, to je namjera, poruka, trag, povjerenje i ljubav prema onome komu ga predajemo. No, kada je dar knjiga, i kada je darovana knjižnici, tada dar postaje znanje, vrijeme i misao darovatelja sačuvana za budućnost. Kada se knjiga poklanja knjižnici, to nadilazi privatnu gestu: postaje doprinos zajednici te ulazi u prostor općega dobra. U knjižnici knjiga dobiva novi život, čita je student, istražuje znanstvenik, pronalazi znatiželjnik. Ona se umnožava kroz čitanje, u mislima i radovima generacija koje dolaze. Zato je darovana knjiga uvijek i dar budućnosti, započeo je Blažević.

Neraskidiva poveznica

Povijest Znanstvene knjižnice Sveučilišta u Zadru već je punih 170 godina neraskidivo povezana upravo s darivanjem, kao jednim od najvažnijih načina oblikovanja njezina fonda. Stoga je ova izložba upravo posvećena tome.

– Od samih početaka knjižnica se razvijala zahvaljujući velikodušnim gestama svih onih koji su vjerovali da se znanje množi tek kada je dostupno svima. Pier Alessandro Paravia, pravnik, profesor i filolog, ostavlja Zadranima svoju bogatu osobnu knjižnicu pod uvjetom da ona postane javno dobro. Od 1850-ih godina pa sve do vremena nakon njegove smrti, u Zadar su pristizali kovčezi knjižnične građe iz Venecije, svjedočeći njegovoj želji da u gradu njegova rođenja bude otvorena knjižnica dostupna svima, kazao je knjižničar Blažević, dodavši kako je njegov dar oblikovao temelje današnje knjižnice, ali i predstavio ideju vodilju koja je nadahnula generacije darovatelja.

Primjer P. A. Paravije ubrzo su slijedili brojni istaknuti Zadrani i prijatelji grada.

– Znatan dio građe pristizao je u knjižnicu darovima zadarskih obitelji koje su fond obogatile svojim privatnim zbirkama, poput obitelji Bianchi, Bernardi, Vuleta, Strmić, Ponte, Sanfermo, Artale, Tommaseo, Maddalena, Nagy, Ferrari-Cupilli, Battara, Negovetić, Pappafava i mnogih drugih, govori Blažević te naglašava kako je napraviti izbor iz bogatog fonda darovane knjižnične građe bio izazovan zadatak.

Kao vjerodostojan izvor koristile su se inventarne knjige knjižnice i knjige dara, koje čuvaju kao trajnu dokumentaciju o prispijeću svake jedinice.

– Izloženi darovi predstavljaju izbor iz fonda kojim se želi prikazati raznolikost i vrijednost darovane građe od pergamena, rukopisa, stare i rijetke građe, fotografija do omeđenih i serijskih publikacija. Izložba prati kronološki razvoj knjižnice kroz darovatelje koji su u različitim povijesnim razdobljima obogaćivali naš fond, podijelio je Blažević.

Nadalje, kako pojašnjava, izložba počinje kronološki s prvim i najvećim donatorom P. A. Paravijom. Zatim su tijekom 19. stoljeća svoje knjige darovali Franjo Salghetti Drioli, pripadnik poznate zadarske obitelji proizvođača maraskina i prvi školovani zadarski slikar, te plemići Borelli, posjednici i promicatelji napretka još od 18. stoljeća, koji su kroz generacije ostavili trajan trag u kulturnoj i gospodarskoj povijesti Dalmacije.

Istaknuti pojedinci

Govoreći o darovateljima iz druge polovine 19. stoljeća Blažević posebno ističe jednog od najznačajnijih hrvatskih prirodoslovaca Spiridiona Brusina, ili pak Vicka Duplančića, prvog knjižničara Paravijine knjižnice.

– Osim njih, tu su i braća Battara, čuveni zadarski tiskari. Oni su darovali dio svog izdavačkog opusa. Također, zahvaljujući darovima otaca isusovaca, koji u Zadru djeluju od 1865. godine, knjižnica je dobila i tiskovine i djela korištena u obrazovanju mladih svećenika i gimnazijalaca, dodaje ovaj knjižničar.

Početkom 20. stoljeća, uz Zadarsku općinu kao osnivača knjižnice, u darivanju su značajnu ulogu preuzeli i istaknuti pojedinci iz kulturnog i političkog života grada.

– Izdavač i tiskar Špiro Artale darovao je dio svog opusa, dok je 1917. godine Vjekoslav Negovetić (urednik lista Il Dalmata) darovao građu iz koje baštinimo najstariju knjižničnu jedinicu u fondu. Riječ je o pergameni napisanoj u Zadru 15. studenoga 1174. godine, istaknuo je Blažević, te naveo ostale istaknute donatore. Među njima je talijanski diplomat Antonino D’Alia te pravnik i pripadnik ugledne zadarske obitelji Vladimir Pappafava. Njegova knjižnica jedno je od najvrjednijih svjedočanstava zadarske kulturne baštine, u kojoj se čuvaju rijetkosti poput Marulićeve Judite, Evangelistariuma, Luciusove inkunabule, rukopisnih zadarskih kronika te najstarijih tiskanih pravnih tekstova grada.

Nakon Drugog svjetskog rata, darivanje dobiva novu dimenziju. Razdoblje između dva svjetska rata donijelo je brojne izazove, osobito nedostatak knjiga na hrvatskom jeziku.

– Tadašnji ravnatelj Vjekoslav Maštrović nastoji pribaviti građu na hrvatskom jeziku upravo zahvaljujući darovima. Posebno svjedočanstvo o tome jest njegova korespondencija s kiparom Ivanom Meštrovićem, koji je 1952. godine knjižnici darovao ne samo knjigu nego i pismo potpore očuvanju kulturnih vrijednosti, podijelio je knjižničar Blažević dodajući kako su vrijedne i ostavštine istaknutih znanstvenika i kulturnih djelatnika. Primjerice filolog i utemeljitelja modernog proučavanja glagoljive Ivana Berčića; donacije Josipa Hamma, jednog od najznačajnijih slavista 20. stoljeća, kao i oni utemeljitelja hrvatske romanistike – Petra Skoka.

Osim istaknutih pojedinaca, knjižnicu su obogaćivale i brojne zadarske ustanove pred kraj 1940-ih i 1950-ih godina.

–​ Ravnateljstvo Gimnazije u Zadru, Samostan sv. Mihovila, Industrijska škola Zadar, Narodni odbor Zadar, kao i Narodna i univerzitetna knjižnica u Ljubljani, koja je 1956. godine, povodom 100. obljetnice naše knjižnice, darovala fotografije koje prikazuju letak »Suprotiva diavolskoj krupi oblazi«, a predstavlja prvi sačuvani tiskani materijal u Zadru, istaknuo je ovaj knjižničar.

Obuhvaćeno objektivom

Također, napomenuo je kako u taj niz ulaze i nezaobilazni zadarski znameniti fotografi Ratko Novak i Ante Brkan.

– Njihovi darovi nisu samo knjige, nego ujedno i vizualna povijest Zadra, trajno obuhvaćena objektivom. Ne zaboravljamo pritom ni književnika Rikarda Katalinića Jeretova, istarskog pjesnika, urednika i prozaika koji je ostavio trajan trag u zadarskoj kulturi, naveo je Blažević.

Posebno se osvrnuo na osnivanje Filozofskog fakulteta u Zadru 1955. godine. Tada se, kako kaže, formirala akademska zajednica koja knjižnici daruje svoje znanstvene radove, disertacije, monografije te vrijedne osobne knjižnice.

– Među njima smo istaknuli donacije uglednih zadarskih profesora: Žarka Muljačića, Pavla Tekavčića, Ive Petriciolija, Franje Smiljanića, Šime Batovića, Branimira Glavičića, Franje Švelca i drugih, nabrojao je ovaj knjižničar te napomenuo kako njihova imena potvrđuju da je svijest o darivanju knjižnične građa, kao javnog dobra, bila duboko ukorijenjena u zadarskoj akademskoj zajednici.

Na izložbi se mogu pogledati i one donacije koje su dobivene putem europskih projekata.

– Na izložbi se nalaze donacije dobivene preko projekta Tempus Translation, ali i građa dobivena putem američke zaklade Sabre Foundation. Među međunarodnim darovateljima ističe se i Veleposlanstvo Japana, koje je u sklopu projekta »Read Japan Project« darovalo vrijednu zbirku knjiga s ciljem promicanja razumijevanja japanske kulture među znanstvenicima i čitateljima diljem svijeta, rekao je Blažević.

Izložba »Kultura dara« posvećena je tako svima onima koji su svojim darovima oblikovali fond, identitet i povijest knjižnice. A kako knjižničar Blažević ističe, podsjećaju nas kako knjižnica nije samo prostor gdje se čuvaju knjige, nego jedna živa zajednica koja je izgrađena upravo na gestama velikodušnosti, povjerenja i ljubavi prema dijeljenju znanja.

– Tijekom svih 170 godina postojanja knjižnice, sve njezine darovatelje povezuje jedna ideja – knjiga dobiva puni smisao tek kad je dostupna drugima. Darovana knjiga prelazi iz privatne u zajedničku memoriju zajednice te postaje izvor znanja za studente, istraživače i sve znatiželjnike. U vremenu brzih informacija, čin darivanja knjiga jedan je od najplemenitijih načina da se doprinese kulturi, Gradu, Sveučilištu i budućim naraštajima, zaključio je Blažević, te dodao kako povijest darovatelja knjižnice svjedoči o jednoj trajnoj vrijednosti dara kao kulturnog čina.

Prigodna omotnica i žig

Znanstvena knjižnica Sveučilišta u Zadru obilježila je 170. rođendan i na poštansko-filatelistički način – izradom prigodne omotnice i poštanskog žiga.

–​ Idejno rješenje žiga i prigodne omotnice potpisuje Igor Černigoj, predsjednik Hrvatskog filatelističkog društva Zadar. Hrvatska pošta (HP) odobrila je uporabu žiga 15. studenoga ove godine u svojoj poslovnici na Relji, čime je žig postao službeni poštanski žig HP-a. Na mnoge poštanske pošiljke istoga dana otisnut je prigodni žig te je vijest o značajnoj obljetnici stigla u mnoge domove diljem Lijepe Naše. Nakon uporabe u zadarskoj pošti, žig je pohranjen u Poštanskom muzeju u Zagrebu, gdje će se čuvati kao trajni poštanski predmet i dokument, a dostupan je i na mrežnoj stranici HP-a, otkrio je knjižničar Blažević te dodao kako je prigodni žig službeni poštanski žig s dodatkom crteža, simbola ili prigodnog teksta. Zato se često naziva i ilustrirani prigodni žig, što ga razlikuje od običnog dnevnog poštanskog žiga koji se svakodnevno može vidjeti na pismima.