Četvrtak, 2. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

22 C°

PRAVA NA AZIL

Zemlje EU koje odbiju primiti migrante iz svoje kvote plaćat će velike kazne

Autor: Vanja Vesić

12.06.2023. 09:27
Zemlje EU koje odbiju primiti migrante iz svoje kvote plaćat će velike kazne

Foto: Reuters



Većinom glasova ministri unutarnjih poslova 27 članica EU-a u Luksemburgu usvojili su prošlog tjedna reformu prava na azil i strožu regulaciju migracije koja je godinama bila pripremana. Migrante koji nemaju jasne uvjete za dobivanje azila, EU želi ubuduće prepoznati i odbiti već na svojim vanjskim granicama. Pravila za dodjelu azila vrijedit će samo za manji broj migranata koji dolaze u EU.


Ono što je još dodatno problematično jest što će se na vanjskim granicama, primjerice u Grčkoj i Italiji, osmisliti prihvatni centri zatvorenog tipa u kojima će migranti iščekivati odluku o azilu.


Prijedlog nove regulacije naišao je na zgražanje i širu osudu nevladinih organizacija, europske ljevice ali i konzervativne desnice koja i dalje odbacuje nova pravila plaćanja odštete u slučaju nepridržavanja solidarne kvote prihvata izbjeglica.


Pitanje odštete




Protiv predloženog modela glasovale su Poljska i Mađarska koje se i dalje ne žele pridržavati zajedničkih pravila o reguliranju migracije, izvijestio je Deutsche Welle. Nacionalno-konzervativni poljski ministar unutarnjih poslova Mariusz Kaminski najavio je da Poljska neće plaćati takvu odštetu niti primati izbjeglice.


Prema usvojenim pravilima zemlja koja ne prihvaća izbjeglice trebala bi plaćati 20.000 eura za svaku osobu koju ne primi, a kvota bi se definirala za svaku zemlju u odnosu na broj stanovnika. Predloženi zakonski paket do kraja godine treba proći raspravu u Europskom parlamentu prije nego što zastupnici započnu predizbornu kampanju za Europske izbore predviđene u lipnju 2024.


No, čak i ako se u konačnici usvoje ova zakonska rješenja, neće se početi primjenjivati prije 2026. godine. Švedska predsjedateljica Vijeća EU-a Maria Malmer Stenergard tri je puta prekidala sjednicu kako bi tekst prijedloga bio promijenjen jer su ga pojedine delegacije odbijale.


lampedusa_emigranti_izbjeglice

Reuters


Tek nakon što je za velike zemlje poput Njemačke i Italije tekst postao prihvatljiv, on je mogao biti prihvaćen, i to tzv. kvalificiranom većinom, odnosno glasovima država koje predstavljaju najmanje 65 posto stanovništva EU-a.


Eksperti za problematiku migracija upozoravaju da nova pravila zapravo i neće zaživjeti u praksi. Iako je paket zakona bio najavljen kao svojevrsno kompromisno rješenje čini se da je više ispao kao neuspjeli pokušaj podilaženja antimigrantskim političkim grupacijama.


Unatoč svemu hrvatski ministar unutanjih poslova Davor Božinović uvjeren je da je postignut kompromis i već je istog dana potpisao s direktorom granične agencije Frontex sporazum o vraćanju migranata za koje se utvrdi da ne udovoljavaju kriterijima za međunarodnu zaštitu.


Raskid s tradicijom


Cornelia Ernst, zastupnica ljevice u Europskom parlamentu, osudila je predloženo rješenje smatrajući da je EU postao sudionik opasnog programa krajnje desnice u Europi.


– Ovo je povijesni neuspjeh, sramotna izdaja europske povijesti. Ministri unutarnjih poslova krenuli su u napad na pravo na azil. Kapitulirajući pred desničarskim vladama, njihov dogovor ima za cilj eliminirati sve tragove načela ljudskih prava, solidarnosti i suosjećanja iz migracijske politike EU-a. Borit ćemo se protiv toga, poručila je Ernst.


– Ministri EU-a složili su se s toksičnim narativom koji vode desničarske snage diljem kontinenta. To kompromitira toliko hvaljenu predanost EU-a ljudskim pravima, ugrožavajući živote i sigurnost ljudi koji traže zaštitu. Opsjednuta zatvaranjem, vraćanjem i kriminaliziranjem sve više ljudi koji traže zaštitu, EU ugrožava živote ranjivih, kazala je Ernst upozoravajući da predložene promjene Vijeća nemaju nikakve veze sa solidarnošću.


Reuters


– Oni vrlo rijetki koji će stići u EU, uključujući obitelji i njihovu djecu, bit će smješteni u logore na granicama EU-a. Umjesto pravedne raspodjele i prihvata tražitelja azila među svim članicama, zemlje će ih vraćati u takozvane »sigurne« zemlje izvan EU-a smatrajući njihove zahtjeve »neprihvatljivima«. Ova nova migracijska politika EU-a temeljni je raskid s načelima demokracije i vladavine prava, upozorila je Ernst.


Unatoč snažnom protivljenju »obvezujućoj solidarnosti« u zemljama na vanjskim granicama EU-a, kao što su Grčka, Italija, Cipar i Malta, njemačka ministrica unutarnjih poslova Nancy Faeser smatra odluku iz Luksemburga »povijesnom«.


No, problematično je što se oko takve metode postupanja s ljudima ne slažu svi u njemačkoj vladajućoj koaliciji sastavljenoj od socijaldemokrata, zelenih i liberala.


Prava djece


U tzv. »brzim postupcima« za najviše 12 tjedana trebalo bi se utvrđivati čiji je zahtjev za azilom neutemeljen, odnosno da podnositelj dolazi iz relativno sigurne zemlje. Kao primjeri za to uzimaju se Pakistan, Albanija i neke afričke zemlje za čije je državljane trend priznavanje prava na azil u EU-u ispod 20 posto.


Ljudi koji budu odbijeni mogu se prema novim pravilima brzo vratiti u svoju domovinu ili pak u neku treću zemlju. Je li neka treća zemlja prikladna, o tomu će odlučivati države na vanjskim granicama EU-a, primjerice Grčka i Italija. No, zajednički utanačen popis sigurnih zemalja više ne postoji.


Problematično je što će višetjednom iščekivanju odluke o azilu pod fizičkim barijerama biti podvrgnute i obitelji s djecom na što su se žestoko okomili njemački Zeleni. Njemačka SPD- ova ministrica policije Nancy Faeser uvjeravala da će se ona i dalje boriti za prava djece i prava na iznimke.


Reuters


Prijedlog o takvim prihvatilištima kritiziraju organizacije za zaštitu izbjeglica, Zeleni ali i dio SPD-a nazivajući ih zatvorima. Uvjetno, Italija je pristala na nova pravila tek nakon teških pregovora da se za te granične postupke osjetno smanji dopušteni kapacitet prihvata izbjeglica.


Švedsko predsjedništvo predlagalo je kapacitet 120.000 mjesta u prihvatnim centrima. No, na kraju se došlo do jedne trećine toga, 40.000 mjesta. Shodno tomu je smanjen i broj izbjeglica koje ostale članice EU-a moraju prihvatiti.


Na prihvaćanje takvih izbjeglica, koje imaju izgleda da dobiju azil, trenutno su spremne samo Njemačka, Portugal, Irska i Luksemburg. Sve druge članice EU-a morale bi uplaćivati novčani iznos u europski fond iz kojeg se financira sprječavanje migracija.


Izbjeglice iz Sirije i Afganistana


Izbjeglice iz Sirije i Afganistana neće biti obuhvaćene postupcima na granicama jer je kod njih postotak priznavanja prava na azil oko 50 posto. Oni će biti registrirani u Grčkoj ili Italiji i onda produžiti putovanje, najčešće prema Njemačkoj.


Ta »sekundarna migracija«, koja prema zakonima EU-a zapravo nije dopuštena, ali je uobičajena u praksi, neće biti obuhvaćena novim pravilima. Članice EU-a se nadaju, kao i puno puta ranije, da će zemlje u kojima su izbjeglice prvi put stupile na tlo EU-a prihvatiti te izbjeglice natrag.