Na dvodnevnoj međunarodnoj konferenciji, 11. Zagreb Security Forum 2026., posvećenoj aktualnim sigurnosnim i geopolitičkim izazovima Europe u 21. stoljeću u subotu je održan niz tematskih radionica s fokusom na aktualne sigurnosne i geopolitičke izazove.


Forum je u organizaciji Instituta za istraživanje hibridnih sukoba, Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman” te Ureda Zaklade Konrada Adenauera za Hrvatsku i Sloveniju okupio međunarodne stručnjake, istraživače i donositelje odluka radi rasprave o jačanju demokracije, slobode i otpornosti društva u sve složenijem sigurnosnom okruženju, priopćilo je Sveučilište.


Drugi dan Foruma okupio je istaknute stručnjake iz područja međunarodne i nacionalne sigurnosti, obrane, geopolitike i hibridnih prijetnji iz Hrvatske i inozemstva, koji su kroz izlaganja i rasprave razmijenili iskustva o sigurnosnim izazovima Zapadnog Balkana i jačanju otpornosti europskih država. U raspravama o Zapadnom Balkanu razmotreni su europski put zemalja regije, utjecaj identiteta na europske integracije i ranjivosti sigurnosnog sektora na vanjsko uplitanje, navodi se.




Sudionici su analizirali ruski utjecaj, informacijsko okruženje u kontekstu agresije na Ukrajinu, moguće utjecaje umjetne inteligencije na izborne procese te hibridne izazove u južnom susjedstvu NATO-a. Poseban naglasak, stoji u priopćenju, stavljen je na strane informacijske manipulacije i operacije utjecaja, uključujući ruske operacije usmjerene protiv Europe, širenje dezinformacija, političku mobilizaciju i korištenje kulturnog utjecaja u oblikovanju javnog mišljenja.


Razmatrani su i načini jačanja demokratske otpornosti te očuvanja euroatlantske suradnje u uvjetima hibridnog pritiska. Geopolitičke promjene i njihovi učinci na europsku sigurnost bili su u središtu rasprava o energetskoj otpornosti, digitalnoj međuovisnosti i strateškim rizicima u energetskom sektoru. Otvorena su i pitanja pomorske sigurnosti Republike Hrvatske te strateške važnosti prostora koji povezuje Baltik i Jadran u europskoj sigurnosnoj arhitekturi.




U sklopu rasprava o otpornosti na hibridne prijetnje predstavljeni su rezultati istraživanja dezinformacija i informacijskog okruženja u Hrvatskoj, razmotreni izazovi pouzdane opskrbe energijom te strateška uloga Hrvatske u povezivanju sigurnosnih interesa Europske unije, NATO-a i Zapadnog Balkana. Pozornost je posvećena i kibernetičkim incidentima, uključujući neovlašteno objavljivanje podataka, te njihovim posljedicama za percepciju prijetnji i koordinaciju između EU-a i NATO-a.


Raspravljalo se i o razvoju zajedničkih kapaciteta, interoperabilnosti te uzajamnoj pomoći u kriznim situacijama, uz naglasak na važnost koordiniranog djelovanja u odgovoru na sve složenije sigurnosne izazove, izvijestilo je Sveučilište.