Zadar danas izgleda puno bolje nego prije

Arhitektonski natječaj Poljane Šime Budinića proveden je u skladu sa zakonom, a odabrani projekt je najbolji u zadanim parametrima, kaže Darko Franceschi
Nebriga nadležnih institucija za zadarske povijesne znamenitosti, koja se ogleda u primjeru preuređenja Poljane Šime Budinića, bila je povod za dugo najavljivanu tribinu “Stop devastaciji Zadra”, koju je Facebookom inicirala aktivistica Volga Švorinić. Inicijativa je u međuvremenu prerasla u pravi pokret kojem je pristupilo gotovo dvije tisuće članova. Oni putem Facebooka svakodnevno “dijele” fotografije koje svjedoče o razmjerima nebrige.
Iako je grupa okupila mnoštvo nezadovoljnika upravljanjem gradom, Švorinić se iznenadila strahom koji vlada među Zadranima, makar za jedan “like” ovakvim građanskim inicijativama.
Suradnja građana i stručnjaka
– Civilno društvo još je u povojima, a nedostaje i marketing javne rasprave. Da je za javnu raspravu za projekte TIZ-a ili Poljane Šime Budinića napravljen samo jedan plakat poput ovih za izbore, sigurno bi se više ljudi skupilo, kaže Švorinić.
Usporedila je to s borbom za Varšavsku ulicu u Zagrebu. Tamo prosvjednici nisu uspjeli zaustaviti projekt HOTO-grupe, ali su inicirali promjenu generalnog urbanističkog plana. Stoga se i planira osnivanje udruge u kojoj bi Zadrani zajedno sa stručnjacima, koji nisu dio vlasti, promišljali razvoj grada.
U žiži interesa subotnje tribine ipak je bila Poljana Šime Budinića u Zadru. O malo poznatim detaljima tog arhitektonskog natječaja govorio je predsjednik Udruge arhitekata Zadar Darko Franceschi. On je podsjetio da je kod ovog projekta, koji je bio u sklopu rješenja i obližnjeg Trga Petra Zoranića, zapravo izostala građanska inicijativa. Usporedio je to sa spomenikom Domovinskom ratu, koji je trebao biti postavljen na dnu Jazina. Braniteljske udruge srušile su taj projekt iako je dobio prvu nagradu.
– Da se to dogodilo s Poljanom Šime Budinića, sigurno ne bi došlo do uklanjanja zelenila i ovakvog arhitektonskog rješenja, kaže Franceschi.
U slučaju Poljane Šime Budinića, izostalo je zelenilo koje razlikuje pojam “poljane” od “trga”.
Palme na gradskom groblju
Atana Grbić iz Eko-Zadra rekla je da su aktivisti uspjeli onemogućiti da se palme ispred crkve posjeku, pa su sve osim jedne premještene na Gradsko groblje. Bagrem koji je bio posađen na uglu crkve maknut je pod izlikom da korijenje ulazi u sakristiju, ali je na istom mjestu opet posađeno istovrsno stablo. Grbić se upitala kome se tu pogoduje, kao i u slučaju sadnje bolesnih stabala ispred Muzeja antičkog stakla, čije je uklanjanje koštalo 200.000 kuna.
No svi su se složili da je arhitektonski natječaj Poljane Šime Budinića proveden u skladu sa zakonom, a odabrani projekt, kazivao je Darko Franceschi, je najbolji u zadanim parametrima.
– Unatoč propustima, Zadar danas izgleda puno bolje nego prije, rekao  je Franceschi, što nije baš dočekano s odobravanjem među facebook aktivistima koji su se ponovno upitali devastira li se grad u korist onih pet osoba koje se vrte po slici tzv. zadarske posljednje večere ili po filmićima na YouTubeu.

 PALMA JE U ZADRU AUTOHTONIJA OD KRUMPIRA

Arhitektonski projekt Poljane Šime Budinića morao je zadovoljiti tri zadatka, ističe arhitekt Darko Franceschi.
–  Trebalo je ukloniti palme iz prostora jer nisu autohtone biljke. Međutim, po sačuvanim srednjovjekovnim zapisima, palme su u Zadru autohtonije i starije od krumpira.
Drugi zadatak bio je osigurati vizuru između Kolone i crkve Gospe od Zdravlja koja nikad nije postojala. Kolona je prije stotinjak godina prebačena s Foruma na Poljanu Šime Budinića, što danas sigurno ne bi odobrili konzervatori. Treći zadatak bio je uklanjanje nasada koji su opstruirali pogled na bočno pročelje crkve Sv. Šime.