Vjetroelektrana Korlat – investicija vrijedna 80 milijuna eura

Uz cestu Benkovac-Karin Donji, na istočnoj strani u kršu Bukovice, pred početkom je prva faza izgradnje vjetroelektrane Korlat (VE Korlat), investitora tvrtke HELB d.o.o. iz Dugog Sela. Ukupna investicija projekta iznosi oko 80 milijuna eura.
– Vjetroelektrana Korlat nakon završetka izgradnje imat će snagu 63 megawatta, ona obuhvaća 18 vjetroagregata u klasi snage do 3,5 MW, kazao je gradonačelnik Branko Kutija.
Kutija još ističe kako će uz korištenje vrhunske tehnologije vjetroelektrana biti izgrađena u skladu s najstrožim kriterijima zaštite okoliša.
– Vjetroelektrane ne nose značajno zapošljavanje, međutim, donose značajne prihode u gradski proračun zbog rente koju imamo od vjetroelektrana, naglašava Kutija.
Površina na kojoj se planira zahvat je oko 10 kilometara četvornih na nadmorskoj visini od 270 do 340 metara. Gradit će se osam kilometara sjeverozapadno od Benkovca, s istočne strane državne ceste D27 Karin – Benkovac.
Namjena VE Korlat je proizvodnja električne energije pretvorbom energije vjetra i predaja iste u elektroenergetsku mrežu. Ukupno 18 vjetroagregata nazivne snage 63 MW proizvodit će godišnje gotovo 200 gigavatsati električne, “zelene energije” dovoljno gotovo za svih 55.000 kućanstava u Zadarskoj županiji.
– Površina na kojoj se planira zahvat, ima oblik nepravilnog četverokuta, izduženog u smjeru sjeverozapad-jugoistok, a pristup postoji na sve dijelove lokacije, ističe Kutija.
Zadarska županija zauzima jedno od vodećih mjesta u Hrvatskoj po broju izgrađenih vjetroparkova za što je dosad uloženo preko 200 milijuna eura.
– Uz cestu Benkovac-Karin Donji, na sjeveroistočnoj strani nalazi se vjetropark ZD4 s 10 vjetroagregata snage 27,2 MW, govori Kutija.
Vjetropark Bruška, VEZD2 i VEZD3, nalazi se u blizini Bruške na oko 600 metara nadmorske visine. Sastoji se od 16 vjetroagregata ukupne snage 36,8 MW.
– Vjetroelektrane su poželjan izvor energije, one ne troše gorivo i ne zagađuju okoliš. Pomažu u borbi protiv globalnog zatopljenja, budući da pri svom radu ne proizvode štetne stakleničke plinove, zaključio je Branko Kutija.