ponedjeljak, 25. studenog 2024

Weather icon

Vrijeme danas

8 C°

ministar odgovara

Vili Beroš o reformi zdravstva: ‘Sad je na redu rješavanje nedostatka liječnika u manjim sredinama’

Autor: Tihana Tomičić

15.04.2023. 17:34
Vili Beroš o reformi zdravstva: ‘Sad je na redu rješavanje nedostatka liječnika u manjim sredinama’

Foto: Pixsell



Ovaj je tjedan za Ministarstvo zdravstva bio presudan – prijetio je štrajk liječnika, a onda i medicinskog osoblja. No pregovori su na kraju prošli dobro i riješen je set problema. Kako su pregovori tekli i u kojem smjeru dalje ide reforma pitali smo ministra Vilija Beroša.


Upravo ste završili pregovore s pet sindikata liječnika u zdravstvu – čini se, na obostrano zadovoljstvo. Kako ocjenjujete ovakav rasplet? Jest da je potrajalo nekoliko tjedana, ali i sindikati su sastanak napustili zadovoljni. Naravno, sad se još moraju očitovati njihove središnjice, pa je štrajk još uvijek teoretski opcija.


– Dulji period se razgovaralo o navedenim pitanjima. Sastankom u Vladi i dosadašnjim aktivnostima u Ministarstvu zdravstva pokazujemo da konstruktivni dijalog uistinu donosi rješenja.




U kontekstu postojećih socioekonomskih izazova u Vladi smo odredili daljnju dinamiku rješavanja zajedničkih ciljeva vezano za materijalni status liječnika i indirektno unapređenje funkcioniranja zdravstvenog sustava u tom dijelu. Kao što znate, naš prvi korak je ispunjen.


Radna skupina je iznjedrila prijedlog dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti, odnosno odredbe o reprezentativnosti na temelju kojih je krajem prošle godine omogućena reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu i liječnicima kao nositeljima zdravstvene djelatnosti u kolektivnom pregovaranju o uvjetima rada i plaćama liječnika.


Sljedeći korak je donošenje Uredbe o koeficijentima do 28. travnja. Nakon sastanka u Vladi u istom tjednu smo odradili radni sastanak na tu temu, prošli detaljno Uredbu i usuglasili tekst s krovnim liječničkim organizacijama i udrugama. Vjerujem da je to bio prijelomni trenutak da se ne ide s organizacijom štrajka.



Konstruktivno ozračje


Kako je tekao sam sastanak, je li bilo »tvrdih« pregovora ili je premijer odmah došao s dobrim vijestima?


– Zahtjevi liječničkih organizacija i udruga ulaze u problematiku koja se gomila desetljećima u zdravstvenom sustavu, stoga je bilo potrebno izvjesno vrijeme da se iznesu svi argumenti. Sastanak je protekao u konstruktivnom ozračju, premijer je pažljivo saslušao njihove predstavnike te je potaknuo čvrsto međusobno razumijevanje da ćemo u okvirima objektivnih mogućnosti koje imamo napraviti daljnje iskorake koji se odnose na liječnike i druge djelatnike u zdravstvenom sustavu.


Na tom tragu su i dosadašnja ostvarenja ove Vlade i zdravstvene administracije. Navest ću samo dio njih s fokusom na poboljšanje materijalnog statusa liječnika. Vraćena je reprezentativnost Hrvatskom liječničkom sindikatu, u protekle četiri godine Vlada je povećala primanja za više od 43 posto u odnosu na 2016. godinu, što je ukupno 1,6 milijardi eura. Riješili smo i pitanje neisplaćenih prekovremenih sati, retrogradno i pro futuro, za koje je izdvojeno više od 83 milijuna eura.


Osigurali smo i COVID dodatak od 10 posto, što čini sveukupan iznos od 32 milijuna eura. Izglasana su dva temeljna zdravstvena zakona koji su temelj sveobuhvatne reforme zdravstva kojoj je jedan od ciljeva i poboljšanje uvjeta liječnicima. Time se jasno pokazuje stav ove Vlade prema zdravstvenim pitanjima te otklanjamo sve eventualne nedoumice koje su se pojavljivale u javnom prostoru.


Ne zaboravimo da je agencija Fitch u svojem izvješću podigla kreditni rejting Hrvatskoj na BBB+ dijelom utemeljujući ocjenu na našim reformskim promjenama u zdravstvu. Svi navedeni elementi i činjenice ukazuju da smo svjesni postojećeg stanja u zdravstvenom sustavu.


Dosadašnjim potezima i iskazivanjem podrške ovoj zdravstvenoj administraciji ova Vlada nedvosmisleno pokazuje gdje se hrvatsko zdravstvo nalazi na listi prioriteta.


Iz kojih točno izvora će se u ovoj godini osigurati tih 100 milijuna eura?


– Financijska sredstva za isplatu plaća zdravstvene ustanove osigurava Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje unutar svog financijskog plana.


Uslijed veće dinamike prikupljanja prihoda od doprinosa u 2023. godini navedena sredstva će biti dostatna i usmjerena prema zdravstvenim ustanovama za povećanje materijalnih prava zaposlenih, kao i za podmirenje obveza prema dobavljačima lijekova i potrošnog medicinskog materijala, čime će se, sukladno predloženim reformskim mjerama, smanjiti potreba za osiguranjem dodatnih sredstava iz državnog proračuna.


Da malo analiziramo svaku od točaka: prvo, kad je riječ o ugovorima specijalizanata koji, evo, dobivaju i 10-postotno povećanje plaća, na koji način se planira bolje urediti njihov status općenito, jer njima su uvjeti rada općenito teški, a uz to se bore i s »robovlasničkim« ugovorima i isplatama odšteta.


– Svaki početak je težak i ima svoje specifičnosti, pa tako i u slučaju specijalizanata koji tek ulaze u zdravstveni sustav i nalaze se u svojoj edukacijskoj fazi.


Osim dizanja koeficijenata za najmanje 10 posto, u planu su prilagodbe ugovornih obveza vodeći računa o potrebama javnog zdravstvenog sustava i mogućnosti liječnika da odaberu svoj profesionalni put.


Izmjenama zakonskih i podzakonskih akata dodatno ćemo regulirati ugovorne obveze specijalizantima, a određenim pravnim aktima tražiti rješenja za sve postojeće ugovore koji još vrijede, a sklopljeni su prije izmjene zakona 2019. godine.


Naglašavam – pri tome moramo štititi dostupnost zdravstvene skrbi pacijentima u svakom dijelu Hrvatske, jer zbog njih zdravstveni sustav i postoji.


To, naravno, otvara i pitanje kako mlade liječnike platiti i zadržati u manje razvijenijim krajevima, planira li se u dogovoru s lokalnim jedinicama to rješavati, ili ima prostora da ih se naprosto plati puno bolje nego sad? Što znači vaša najava »liberalizacije« tih ugovora?


– Model privlačenja liječnika u manje atraktivne sredine prvenstveno je zadatak lokalne zajednice, a potom, na strateškoj razini, zdravstvene administracije.


S tim izazovom se susreće cijela Europa, koja motivira dolazak liječnika u manje atraktivna područja nizom pogodnosti, od dodatnih financijskih stimulacija, rješavanja stambenog pitanja, do ispunjavanja preduvjeta za ostale članove obitelji poput zapošljavanja supružnika, osiguravanja mjesta u vrtiću i drugih benefita.


Jedan od pozitivnih primjera je Dom zdravlja na Braču, kojem je lokalna samouprava osigurala pedijatra omogućujući mu dodatnih 1.000 eura mjesečno, kao i ispostava hitne u Vojniću omogućujući joj smještaj za zainteresirane djelatnike. Ima još niz takvih pozitivnih praksi, dakle, može se, a ja bih dodao da se moraju aktivirati sve razine kako bismo privukli zdravstvene djelatnike u manje sredine.


Ministarstvo zdravstva je učinilo niz iskoraka, a jedan od njih je financiranje 922 specijalizacije putem europskih mehanizama, i to za pet deficitarnih specijalizacija – obiteljsku medicinu, pedijatriju, ginekologiju i opstetriciju, kliničku radiologiju i hitnu medicinu u vrijednosti od 130 milijuna eura.


 


Specifičnosti struke


Što bi još trebao donijeti novi Zakon o radno-pravnom statusu liječnika, možete li preciznije najaviti? Hoće li se prekovremeni rad i pripravnost plaćati više ili drukčije obračunavati? U kojem smjeru će izmjene ići?


– Dogovoreno je da će se Zakon o radno-pravnom statusu liječnika raditi paralelno s novim Zakonom o plaćama u javnim i državnim službama, te se njime neće riješiti samo materijalna prava liječnika, već sve specifičnosti liječničke struke kao što su velik broj dežurstava, pripravnosti, odrađenih prekovremenih sati i drugo.


Pojedine odredbe u uskoj su vezi i s pregovorima za Granski kolektivni ugovor koji su upravo u tijeku. Sve što smo dosad naveli je na tragu postojećih rješenja te je Zakon uvršten u Vladin plan zakonodavnih aktivnosti za ovu godinu.