Minimalna studentska satnica u Hrvatskoj ove je godine 6,06 eura, a od početka 2026. porast će na 6,56 eura. Sukladno novoj odluci, neoporezivi limiti za studentski rad povećat će se na 4.800 eura za studente koji su na poreznoj olakšici roditelja i na 12.000 eura za one koji nisu.




NAjavljeno je i podizanje koeficijenta za izračun prvog poreznog limita s 6 na 8, što znači da roditelji studenata mogu zadržati poreznu olakšicu i ako student zaradi više.


Novi limiti rasterećuju studente


Iz SC-a Zagreb ističu kako su upravo dugogodišnji nerazmjeri između rasta satnice i statičnih poreznih pragova stvarali najveće poteškoće studentima.


“Odluka je pravovremena i utemeljena u stvarnosti tržišta. Samo prošle godine više od 13.800 studenata prešlo je dosadašnji limit od 3360 eura, a preko 1500 ih je premašilo gornji prag od 10.080 eura. Zbog straha od prekoračenja mnogi su prekidali rad usred godine, iako je potražnja poslodavaca rasla, a troškovi stanovanja i prehrane stalno rastu”, poručuju iz Ureda ravnatelja.


Novi limiti, procjenjuju u SC-u Zagreb, omogućit će studentima da rade tijekom cijele godine uz prosječnu mogućnost zarade oko 1000 eura mjesečno, što predstavlja, kažu, realni doprinos studentskom standardu i financijskoj stabilnosti.


Administrativno, sustav već sada funkcionira gotovo u potpunosti digitalno – 90 posto ugovora izdaje se online, a samo u prvih deset mjeseci 2025. izdano je 310.000 ugovora, što, ističu, potvrđuje učinkovitost i pripremljenost za povećani obujam posla.


SC Split: Potražnja najveća u turizmu i trgovini


Pozitivne trendove potvrđuje i Studentski centar Split, koji je u 2024. evidentirao 75.941 posredovanje u studentskim poslovima.


Najviše studenata radilo je u turizmu, ugostiteljstvu i trgovini, gdje tradicionalno postoji najveća potražnja. Među najčešćim poslovima ističu se skiperi, turistički vodiči, sobari i sobarice, konobari, kuhari, prodavači te logističko osoblje.


Prosječna godišnja zarada po studentu u Splitu iznosila je 3715 eura, dok je 234 studenata ostvarilo više od 10.800 eura prihoda isključivo putem Studentskog servisa.


Sa SC-om Split surađivalo je 4150 poslodavaca, što, prema njihovoj ocjeni, potvrđuje stabilnost i širinu studentskog tržišta rada.


Iz splitskog SC-a poručuju da će nova mjera “značajno smanjiti administrativne rizike i poslodavcima i studentima”, posebno tijekom ljetnih sezona kada potražnja za radnom snagom naglo raste.


“U praksi smo godinama imali situacije da student prestane raditi u trenutku kada mu je najviše potrebno, samo kako ne bi premašio limit”, navode.


Važan dio nove mjere odnosi se i na promjene u strukturi poslova. Najveća potražnja u zemlji i dalje je u ugostiteljstvu, trgovini, call centrima, administraciji, IT sektoru, programiranju, logistici, fizičkim poslovima i promociji.


Istodobno, stručni i IT poslovi bilježe primjetan rast, što potvrđuje trend da studenti sve više traže angažmane povezane sa svojim studijem.


Iz SC-a Zagreb napominju da se to posebno vidi kod studenata tehničkih i informatičkih područja, koji sve češće rade na projektima, programiranju, analitici i drugim specijaliziranim poslovima.


Studentski zbor: Dugoročno uskladiti porezne pragove


Na odluku Vlade pozitivno su reagirali i u Studentskom zboru Sveučilišta u Zagrebu, koji podržava povećanje, ali ističe da je nužno i dugoročno rješenje.


“Ovo povećanje je važno i hitno, ali moramo izbjeći ponavljanje istih problema za dvije ili tri godine. Minimalna satnica rasla je iz godine u godinu, a limiti nisu pratili taj rast. Zalažemo se da se ti pragovi u budućnosti automatski usklađuju s rastom satnice”, poručuju iz Zbora.


Upozoravaju i na problem studenata čije su struke zakonski regulirane, poput zdravstvenih, pravnih i nekih tehničkih područja, zbog čega tijekom studija ne mogu raditi u struci.


“Ti studenti izlaze na tržište rada bez praktičnog iskustva, što ih stavlja u nepovoljan položaj. Povećanje limita im pomaže financijski, ali ne rješava strukturnu prepreku,” dodaju.


Studenti čine važan dio hrvatske radne snage, a njihovi prihodi predstavljaju ključan oslonac tijekom studija, potvrđuju podaci iz SC-a Zagreb i SC-a Split.


Povećanje neoporezivih pragova dolazi u pravom trenutku te, prema ocjeni studenata i centara, dodatno će stabilizirati sustav, olakšati zapošljavanje i unaprijediti studentski standard.


Lucija Vujnović / Vera Kadijević