Foto: Sergej Drechsler/NL
U osam godina hrvatski BDP per capita (po glavni stanovnika) porastao je s 11.000 eura na 20.000 eura. Lani smo po tom pokazatelju bili na 73 posto prosjeka EU-a, sada smo na 76 posto. Udio javnog duga u BDP-u pao je prema 60 posto, što je rezultiralo najvišim kreditnim rejtingom u povijesti Hrvatske, odnosno na korak smo do A rejtinga.
Stopa rasta daleko je veća nego u EU-u te i dalje sustižemo prosjek EU-a, rekao je Davor Zoričić, državni tajnik Ministarstva financija na konferenciji Financijsko tržište u Opatiji, koja se danas mahom bavila razvojem tržišta kapitala.
Zoričić je rekao da se deficit države smanjio te će se i dalje nastojati voditi uredne javne financije i odgovornu fiskalnu politiku. Podsjetio je na izdanja države u koje su građani ulagali, i to jedno izdanje narodnih obveznica i dva izdanja trezorskih zapisa.
Kaže da je u ta tri izdanja, unazad nešto više od godinu dana, sudjelovalo ukupno 118 tisuća građana, koji tako trenutno drže više od 6 posto javnog duga Hrvatske.
Problem likvidnost
– Kad pogledamo učinak tih izdanja, već sama njihova najava utjecala je na rast pasivnih kamatnih stopa u bankama, odnosno kamata na depozite, a rezultiralo je sve i razvojem nekih novih proizvoda, opisao je Zoričić.
Veli da je depozitna baza u Hrvatskoj izuzetno velika, što se pokazalo i na interesu za državna izdanja. Kućanstva raspolažu s 37 milijardi eura, a to onda predstavlja i veliku dodatnu potencijalnu potražnju na tržištu.
No, kada se gleda financijska imovina sektora kućanstva, i to kako naši građani ulažu, oni i dalje dominantno drže depozite u bankama i gotovinu.
Dobar plasman u mirovinske fondove povezan je s drugim stupom koji je obavezan. No, sve ovo ukazuje da je velik potencijal da se kao tržište popravimo i u drugim kategorijama ulaganja, opisao je Zoričić.
Kaže da više od dvije trećine financijske imovine kućanstva otpada na imovinu u kreditnim institucijama (banke), dok su na strani nebankarskih, prije svega mirovinski fondovi i osiguravatelji života.
Što se tržišta kapitala tiče, veli da se po broju listanih dionica nalazimo u gornjem dijelu regionalnih burzi. Tržišna kapitalizacija u odnosu na BDP je relativno dobra, no koeficijent obrta dionica je nizak, odnosno problem je likvidnost.
Zoričić je naveo da smo 2007. imali oko 760.000 transakcija na burzi, a danas svega 74.000. Sa strane Ministarstva pokrenut je projekt Strateški okvir za razvoj tržišta kapitala u Hrvatskoj, a kao problemi su detektirani: povećanje broja društava na burzi (ponuda), poboljšanje likvidnosti i atraktivnosti tržišta (potražnja) te poboljšanje infrastrukture i regulative.
Na pitanje što još može država učiniti za razvoj tržišta kapitala, Zoričić je kazao da je izravno sudjelovanje države ograničeno.
Pritom, veli, kad govorimo o mogućnosti dodatne privatizacije ili listanja državnih poduzeća, i to je ograničeno jer država ima relativno mali portfelj. Što se tiče očekivanja izdavatelja, naravno, naveo je, onaj tko izlazi na burzu gubi kontrolu u svom poduzeću, no to je nužan korak ako želi to poduzeće dodatno razvijati.
Burza se oporavila
Ante Žigman, predsjednik Upravnog vijeća Hanfe, kazao je da se tržište kapitala u prošloj godini oporavilo.
– Zagrebačka burza je zadnjih dana dosegla rekordne razine u zadnjih deset godina, što je dobar pokazatelj za hrvatsko tržište kapitala i moguće investitore.
Država je prošle godine odradila jako dobar posao s izdanjem narodnih obveznica i trezorskih zapisa, međutim inflacija nije tako brzo padala kako se očekivalo pa su kamate zadržane na visokim razinama što je otvorilo rizik i malo hlađenje na tržištu.
Pred nama su tri velika rizika, a to su klimatski rizici, cyber rizici i naravno geopolitički rizici, rekao je Žigman.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
HPEU
Pavo Barišić kandidat za predsjednika Međunarodne paneuropske unije
Svijet
IRAN ZATRAŽIO SASTANAK
Vijeće sigurnosti UN-a sastaje se u ponedjeljak zbog izraelskog napada na Iran
Svijet
SAO PAULO
U neredima navijača u Brazilu jedna osoba ubijena, 20 ozlijeđenih
Zadar
U DOMU ŽUPANIJE
Dan dobrovoljnih darivatelja krvi: Svečani prijem za 35 laureata koji su dali krv 35, 50, 75 ili 100 puta
Svijet
Saloma Zurabišvili
Gruzijska predsjednica smatra da je njezina zemlja žrtva “ruske operacije”
Scena
kulinarski izazovi
Večera za 5 donosi novo zadarsko izdanje! Ima i poznatih lica
Zadar
OBAVIJEST
HEP JAVLJA! Poveći broj ulica u Zadru i županiji u ponedjeljak bez struje
Zadar
MODNA ANALIZA
Street style spektakl na posljednjoj listopadskoj suboti
Zadar
gdje u kupnju?
Radna je nedjelja samo nekim trgovinama, donosimo popis
Zadar
jesen u gradu