UZGOJ PUŽEVA ISPLATIVIJI OD NOVINARSTVA

Prvi uzgoj puževa traje godinu i pol dan i u tom periodu nema zarade. Nakon dvije godine jamči se povrat od 70 posto uloženog, a svaku sljedeću godinu 100 posto. Konkretno ja bih trebala na jednom hektaru zaraditi oko 45 tisuća eura godišnje, kaže Hana Medin
Uzgoj puževa postaje sve isplativiji posao koji i kod nalazi svoje mjesto. Kao i u drugim poljoprivrednim aktivnostima i u uzgoju puževa najdalje su otišli u Istri koja sve češće postaje uzor Dalmacije. Inicijalna ulaganja za uzgoj puževa su mala, posao ne iziskuje veliki fizički napor, tehnologija proizvodnje je poznata i lako dostupna. Najpotrebnije je imati strpljenje, izdržati početak i kasnije ubirati unosne plodove svoga rada i naravno razbiti neke lokalne stereotipne poglede na ovaj posao.
Jedna od takvih je i Hana Medin, poduzetna, odlučna i hrabra osoba koja zna što želi i kako to ostvariti. Nekadašnja novinarka tjednika Nacional i lokalnog Regionala lani je osnovala tvrtku “Telluris-Medin”. Zapošljava šest radnika, u Briševu na farmi ukupne površine od 10.000 četvornih metara bavi se uzgojem puževa, a u Murvici na površini od 4.000 četvornih metara uzgojem glista. Tvrtka je potpisala ugovor s Međunarodnim institutom za helicikulturu iz Cheraska u Italiji o ekskluzivnom zastupstvu i transferu tehnologije uzgoja puževa u punom biološkom ciklusu za područje Republike Hrvatske.
– Moj djed, dr. Ante Medin bio je poznati agronom u ovom kraju. On je umro prije četiri godine. Ja sam u to vrijeme radila kao novinarka Nacionala u Zagrebu i sve više i više me privlačila želja da se vratim u Zadar. Iako sam cijeli život provela u Zagrebu jednostavno nisam tip asfalta. Isto tako ovo je puno mirniji posao. Puno više živaca izgubite u novinarstvu nego u uzgoju puževa i puno manje vam se prijeti, kaže Hana Medin.
Ipak emocije i nostalgija za Zadrom, morem nisu utjecali na njen izbor posla, već racionalan ekonomski plan. Prvih nekoliko godina savladavala je znanje, tehnologiju uzgoja, a zatim ušla u posao. Došla je u Zadarsku županiju i započela. U radovima je imala veliku pomoć MK Beštija kojima je posebno zahvalna.
– Savjet HZPSS, Ministarstava i drugih subjekata koji se bave poljoprivredom bio je: bavi se nečim što je atraktivno i što prosperira – znači bavi se proizvodnjom hrane. Većinom se svi bave maslinama, voćem i povrćem. No, burzovni aspekti za sve te kulture nisu dobri u budućnosti. Uz to radi se o jako rizičnim poslovima na koje utječu bolesti, vremenske neprilike. U budućnosti će jako dobro ići hrana uzgojena ekološki. Zbog toga sam se odlučila na varijanti ekološkog uzgoja puževa.
Hana radi isključivo s puževima Helix Aspersa Müller. To su trenutačno najprofitabilniji puževi koji na burzama postižu cijenu od 3,5 – 4,75 eura po kilogramu. Na farmi trenutačno uzgaja 10 tona. Planira uzeti još zemlje i proširiti proizvodnju, a cilj joj je strano tržište jer na domaćem su cijene slabije.
– Prvi uzgoj puževa traje godinu i pol dan i u tom periodu nema zarade. Nakon dvije godine jamči se povrat od 70 posto uloženog, a svaku sljedeću godinu 100 posto. Konkretno ja bih trebala na jednom hektaru zaraditi oko 45 tisuća eura godišnje.

IZNIMNO CIJENJEN PUŽ

Komercijalna vrsta puža Helix Aspersa Müller, u Hrvatskoj poznatiji kao mali mrki puž, smeđi hrapavac ili primorski puž, najrasprostranjenija je vrsta na Mediteranu. Najbolje uspijeva u primorju, gdje i najbrže dostiže komercijalnu veličinu jer joj je tijekom godine osigurana svježa ispaša i više temperature. Odlikuje se iznimno aromatičnim mesom koji se koristi mahom u pripremi jela mediteranskog predznaka, pa je prisutan u umacima od rajčice i začinskog bilja. Iznimno je cijenjen u inozemstvu, dok ga u mnogim hrvatskim područjima smatraju i nejestivim. Lako podnosi uzgoj i dobro se ponaša prilikom pripreme za tržište.