U svakodnevnom životu antičkoga doba staklo se vrlo rano upotrebljavalo u medicini, ljekarstvu, farmaciji, kozmetici, toaletnoj namjeni, za čuvanje ljekovitih pripravaka, lijekova biljnog, životinjskog i mineralnog porijekla, eteričnih ulja, masti, balsama, alkohola, aromatične kiseline i otopina raznih smola, jer se staklo pokazalo kao najsigurnija zaštita od kemijskoga djelovanja na pohranjene sadržaje. Sve se to stavljalo u bočice najraznovrsnijih oblika, dna, otvora grla, izrađenih slobodnim puhanjem ili puhanjem u kalup, u raznobojnom staklu i ornamentalno ukrašene, kako bi već svojom ljepotom i simbolikom budile želju za posjedovanjem i uzbuđivale sve one krasotice koje su se ukrašavale, uljepšavale, mazale, mirisale i šamponirale njihovim sadržajem često pripravljenim od ljekovite perunike, šafrana, mažurana, lavande, metvice, korijandora ili kopara. Bočice su to loptaste, kvadratične, cjevaste, zvonkolike, spljoštene, zmijolike, vretenaste kao i one u obliku datule, ptice, ribe i ljudske glave, balsamariji, kapalice i zdjelice, debelih ili tankih stjenki, s kratkim ili dugim vratom. A uz njih, što zna svatko tko se ukrašava, idu i pincete, češljevi, četke, ogledala, spatule, razne kutijice, tarionice i pločice za pripravu onoga što se iz bočica uzimalo za lijek ili za uljepšavanje. Staklo je bilo u vrlo širokoj uporabi za izradu nakita, prstenja, ogrlica, perli, narukvica, odlikovanja, ukosnica, kapalica i štapića za farmaceutsku i kozmetičku pripravu. Oduvijek je svakodnevna ljudska težnja bila ukrasiti sebe i svoj dom, likovno oblikovati životno okružje, u čemu se povijesno gledano, najviše isticalo antičko doba sa svojim designom – po raznolikosti, mnogostrukosti i učestalosti. Kako po proizvodima tzv. široke potrošnje, tako i ekskluzivnije proizvodnje i uporabe, po produkciji umjetničkog obrta i štovanju sitne umjetnosti, to se doba može usporediti s današnjim nagnućem u obrtu i oblikovanju bilo predmeta za dnevne ugode i korisnosti, bilo posuđa, oružja, oruđa, nakita, namještaja, odjeće i obuće. Sve, dakle, ima uporabnu, materijalnu korist, ali i znatnu umjetničku vrijednost i posebnost. Već u prvom stoljeću po Kristu u Zadru se formiraju prve obrtničke radionice koje rade pojedinačne unikate ili predmete u serijama od keramike, metala, stakla, jantara, kosti i bjelokosti, a sve već označeno pečatom, žigom, odnosno zasebnim znakom prepoznavanja, o čemu svjedoče mnogobrojni predmeti nađeni u nekropolama, u grobnicama, odloženi uz pokojnika, ili uz posudu (i u njoj) sa spaljenim mu kostima, kao obvezni grobni prilozi, kao i ovaj stakleni nakit. Estetsko zadovoljstvo rađeno s iznimnim likovnim ukrasom pružaju i plitice s minucioznim ukrasima, izrađene od stakla, balsamariji, suznice, štapići za parfimiranje kose, toaletni rekviziti od slonovače, bjelokosni poliptihi premazani voskom, cilindrične kutije za kreme, masti i rumenila, uljanice od bronce s motivima Gorgonine maske, brončana ogledala ili olovni njihovi okviri, ženske figurice, tintarnice, instrumentarij, svakovrsni stakleni nakit i sitna plastika, statuete raznih mitoloških bića (Atis, Eros, Prijap, Victoria, Bakhant), sve to rađeno u Zadru pod utjcajem sjevera i juga, istoka i zapada, ili pak pristiglo trgovačkim putovima. Staklene su urne najveće staklene posude koje je izrađivao, upotrebljavao i poznavao antički svijet. Uglavnom su to trbušasti, ili rjeđe četverokuti oblici posuda sa širokim otvorom i presavijenim ili ljevkasto razvedenim rubom. Ove mahom slobodno puhane posude s ručicama rađene od prirodnog stakla najčešće u plavozelenkastoj boji, uz obredno značenje imale su i druge namjene, pa i ono kako smo vidjeli u kućanstvu.
I konačno, vratimo se Relji, vratimo se antičkim nekropolama iz čijeg tisućljetnog mraka je ovo staklo prosinulo. Da se staklene urne nisu koristile za pohranu posmrtnih ostataka spaljenih pokojnika, i da uz njih nisu korišteni balsamariji i sva druga staklena menažerija, svi ti brojni stakleni proizvodi u funkciji ritusa pokojnika, danas bismo o svakodnevnom životu antičkoga svijeta znali puno manje. Brojna staklena građa u antičkim nekropolama ovoga našeg zadarskog prostora, koja je počela u Argyruntumu a eruptirala na Relji do višetisuća staklenih predmeta, urodila je pokretanjem i otvaranjem, već danas možemo reći, jednoga od najreprezentativnijih Muzeja antičkog stakla.
Dok su gradske zidine pucale i padale, kamen prštao i nestajao, kada su se i čelični oklopi razbijali, a Zadar se višekratno kroz povijest doslovno sravnjavao sa zemljom, njegovo je staklo ostalo čitavo i evo konačno zasijalo u galerijskim prostorima. Ovo antičko staklo zadarskoga kruga, zajedno s oblicima importa iz sirijskih, apulijskih, ili galsko-rajnsko-keltskih radionica, čisto je udvaranje ljepoti i njezinim oblicima. Odavde, iz Zadra, s ovih srednjojadranskih prostora plovili su brodovi i vodili su putovi prema svim onim prostorima poznatima za Rimskoga Carstva, situirajući tako Zadar i njegovo prirodno zaleđe u žarište tisućljetne kulturne tradicije, izlažući grad svekolikim mijenama i događajima. Pa ako su tako Babilonci prvi proizveli staklo 15 stoljeća prije Krista, pa je u mitskoj tamošnjoj biblioteci, onoj kralja Asurbanipala, pronađen i prvi poznati recept za proizvodnju stakla, tehnika proizvodnje stakla preko Aleksandrije stigla je kasnije do Rima, a potom i na naš prostor o čemu očito govori i činjenica da je u zadarskim nekropolama pronađeno toliko stakla da ga je teško i registrirati, a njegova brojnost, gustoća nalaza, raznoliki oblici i morfološki detalji, govore u prilog domaćim radionicama. Ovo zadarsko antičko staklo došlo je do nas iz tame svijeta kroz svoju prozirnu svjetlost, svojim čarobnim prividom kojemu se teško oprijeti – jer čovjek se teško opire ljepoti – priziva nas nekamo daleko, u vrijeme kada smo mnogo čemu doskočili vatrom; u ovim elegantnim posudicama, koje danas izgledaju prazne, svijet i dalj šuti i diše lijepo sjajeći, blago kuglastih bokova, još blažih torza i tananih vratova, s oblicima kao obrisima, vretenastim i zakrivljenim, trbušastim ili roščatim, s poklopcima ili s kapaljkama; sačuvano je sunce, svjetlost minulih vremena, stvari i bića, ljepota života kojoj teško odolijevaju naše oči, jagodice naših prstiju ili baršun dlanova. Te bočice raritetnih oblika u kojima su čuvani miomirisi, ulja, mirodije, hrana, kiseliši, kozmetički i medicinski preparati, suze ili posmrtni ostaci njihovih vlasnika, više od 4000 antičkih izložaka u stotine različitih oblika, konačno su u mirnim i blagotvornim vremenima slobodne Republike Hrvatske našli svoj mjesto na svjetlosti dana naše suvremenice i svakodnevice.
najnovije
najčitanije
Crna Kronika
Ravnateljstvo policije
Za vikend četvero poginulih u prometu, preko 4 tisuće prometnih prekršaja
Nogomet
Nogomet
Tuchel u velikim brigama, dvije zvijezde Bayerna upitne za polufinale LP s Real Madridom
Hrvatska
SVE ČEŠĆI FENOMEN
Saharski pijesak ponovo dolazi u Hrvatsku, DHMZ objavio i kada
Hrvatska
ZAMJENIK PREDSJEDNIKA
DP-ovac Radić: Izjava Milorada Pupovca mi je zaparala uši, kakva je to novokovanica!
Ostali sportovi
PRVA ŽBL
Uvjerljiva pobjeda boćara Vira protiv Svetog Martina iz Perušića Donjeg
Zadar
NAŠ ZADAR
Popularna zadarska stranica oduševila snimkom s vjenčanja: ‘Ne bude li mi ovakav pir, neću se udavat’
Zadar
Fra Andrija Bilokapić
Dobitnik županijske Nagrade za životno djelo: ‘Abortus, transrodnost, eutanazija, sve su to bolesti našega društva’
Crna Kronika
MAKARSKA
Preminula starija žena, policije privela 40-godišnaka koji ju je gurnuo
Zadar
NESREĆA
[FOTO] Nesreća kod City Gallerie, auto se zabio u stup
Moda
analiza subotnjeg đira