Utorak, 18. lipnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

31 C°

MALE MIROVINE

U Hrvatskoj je sve više umirovljenika koji rade

Autor: Jagoda Marić

28.06.2023. 09:09
U Hrvatskoj je sve više umirovljenika koji rade

Foto: Arhiva NL



Hrvatski se poslodavci sve više oslanjaju na rad umirovljenika, a umirovljenike sve veći troškovi života tjeraju na rad, pa je tako u svibnju polovinu radnog vremena radio 28.881 umirovljenik, što je 4.733, odnosno 21 posto više nego u istom mjesecu prošle godine.


Podaci su to stanja Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, koji među ostalim otkrivaju i to da do polovine radnog vremena u Hrvatskoj radi više umirovljenika nego što osiguranika, odnosno radnika imaju tri hrvatske županije, Ličko-senjska, Virovitičko-podravska i Požeško-slavonska.


Broj umirovljenika koji povećavaju kućni budžet radom do polovine radnog vremena veći je iz godine u godinu jer Vlada stalno širi krug onih koji mogu raditi bez gubitka mirovine.




Tako su uz korisnike starosnih mirovina to pravo 2019. godine dobili i oni koji su otišli u prijevremenu starosnu mirovinu, 2021. godine građani koji primaju obiteljsku mirovinu, a od početka prošle godine i vojnici i policajci te branitelji.


Bivši vojnici i policajci imaju u mirovini priliku raditi i puno radno vrijeme, ali u tom slučaju primaju polovinu mirovine. Do polovine radnog vremena tako je u svibnju radilo 2,2 posto svih umirovljenika, znatno više muškaraca, njih 17.578, nego žena – 9.303.


Turistička sezona


Podaci HZMO-a kažu da u mirovini najviše rade oni koji su najdulje radili i dok su bili aktivni radnici.


Tako je 60 posto umirovljenika u starosnoj mirovini, 22 posto su korisnici prijevremene mirovine, oko četiri posto je korisnika obiteljske mirovine, koje su u prosjeku najniže, što znači da isključivi motiv za rad nije samo siromaštvo u mirovini.


Uz to među umirovljenicima koji i dalje rade je i 8,21 posto djelatnih vojnih osoba, a najmanje je onih koji su otišli u braniteljsku mirovinu, 5,19 posto. Najviše umirovljenika angažirali su trgovci, njih 4.495, što je gotovo 17 posto svih umirovljenika koji rade.


Između četiri i pet tisuća umirovljenika u trgovini radi posljednjih godinu dana, što znači da njihov angažman nije povezan s pojačanim potrebama za radnom snagom u toj djelatnosti samo u vrijeme turističke sezone.


No, poslodavci u trgovini ipak poručuju da u toj djelatnosti slijede velika otpuštanja nakon zabrane rada nedjeljom, odnosno mogućnosti da rade samo 16 nedjelja u mjesecu.


Nakon trgovine slijede prerađivačka industrija i djelatnost smještaja i pripreme i usluživanja hrane s po više od tri tisuće umirovljenika.


Direktorske pozicije


Zanimljivo je i da se stabilizirao na više od tri tisuće umirovljenika i broj onih koje rade kao čelnici i članovi zakonodavnih tijela, dužnosnici državnih tijela i direktori.


Iako detaljnije strukture nema, u velikom broju slučajeva riječ je o ljudima koji su se u privatnim ili čak svojim tvrtkama umirovili s direktorskih pozicija i gotovo isti dan se vratili na isti posao. Osim što od države dobivaju mirovinu, dobivaju i plaću, kombinirana primanja su im vjerojatno ista, ali tvrtku puno manje koštaju.


Najviše umirovljenika, naravno, radi u Zagrebu, njih 7.788, što je gotovo 29 posto svih umirovljenika koji rade do polovine radnog vremena. Udio zagrebačkih umirovljenika u ukupnom broju umirovljenika koji rade je gotovo u promil jednak udjelu zaposlenih u Zagrebu u ukupnom broju zaposlenih u cijeloj Hrvatskoj.


U Primorsko-goranskoj županiji krajem svibnja do polovine radnog vremena radilo je 2.678 umirovljenika i, osim Zagreba, samo je Splitsko-dalmatinska županija imala veći broj zaposlenih umirovljenika.


Nakon Primorsko-goranske županije slijede Istarska, s 2.171 umirovljenikom koji se vratio u svijet rada, te Zadarska županija, gdje 20 sati tjedno radi 966 umirovljenika.


Na Jadranu radi gotovo 40 posto “penzića”


U jadranskoj Hrvatskoj, koja obuhvaća sedam županija s izlazom na more, radi gotovo deset i pol tisuća umirovljenika, to je gotovo 40 posto svih umirovljenika koji rade. Istovremeno, Splitsko-dalmatinska i Dubrovačko-neretvanska županija imaju i najveće stope registrirane nezaposlenosti, odmah iza slavonskih županija.