U Hrvatskoj je 10.000 građana u riziku da postanu beskućnici! Stariji od 60 su posebno ugroženi

U Hrvatskoj živi oko dvije tisuće beskućnika, a deset tisuća građana je u riziku od beskućništva.

Kako bi se poboljšao položaj beskućnika te unaprijedile postojeće i razvile nove usluge koje će pridonijeti socijalnom uključivanju ove najisključenije skupine korisnika socijalne skrbi, organiziraju se razna predavanja, paneli, istraživanja, okrugli stolovi.

Tematska područja

Tako je u riječkom RiHubu, u organizaciji Hrvatske mreže za beskućnike, a u sklopu EU projekta “Nova perspektiva za beskućništvo”, održan okrugli stol s temom “Prevencija beskućništva”.

Tom prigodom, izvršni predsjednik Hrvatske mreže za beskućnike Zvonko Mlinar istaknuo je kako je riječ o projektu koji se provodi tri godine, a koji bi trebao pridonijeti razvoju smjernica javnih politika koje će omogućiti povećanje socijalne uključenosti beskućnika u Republici Hrvatskoj.

– Cilj projekta je unaprijediti suradnju i potaknuti umrežavanje organizacija civilnog društva, JLS-a i regionalne samouprave te visokoobrazovnih i znanstvenih institucija s ciljem razvoja smjernica javnih politika utemeljenih na dokazima koji će omogućiti povećanje socijalne uključenosti beskućnika u Republici Hrvatskoj. U projektu sudjeluje sedam organizacija civilnog društva i dvije znanstvene institucije, a sedam znanstvenih istraživanja proveli su Studijski centar socijalnog rada Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

Okrugli stol Nova perspektiva za beskućništvo u RiHub-u / Foto: A. KRIŽANEC

Održane su i radionice u Šibeniku, Varaždinu, Zagrebu i Puli. Utvrđene su smjernice za nekoliko tematskih područja – mentalno i fizičko zdravlje beskućnika, pravni status, zapošljavanje, smještaj i stanovanje beskućnika, prevencija beskućništva, socijalni status beskućnika, financiranje skrbi o beskućnicima, rekao je Mlinar, dodajući kako je važno promijeniti definiciju beskućnika, odnosno proširiti je na osobe koje žive u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja.

Prijedlog je definirati da je beskućnik osoba koja nema mjesto stanovanja niti sredstva za podmirenje troškova stanovanja, a boravi na javnim ili drugim mjestima koja nisu namijenjena za stanovanje ili živi u neadekvatnim i nesigurnim uvjetima stanovanja ili koristi uslugu privremenog smještaja.

Dobra suradnja

Također, nužno je donijeti Nacionalni plan socijalnog stanovanja i Nacionalni plan za prevenciju i borbu protiv beskućništva, kao i izmjene i dopune Zakona o prebivalištu. Nacionalni plan za prevenciju i borbu protiv beskućništva treba utvrditi mjere i aktivnosti prevencije beskućništva među najsiromašnijim skupinama, pridonijeti unapređenju postojećih i razvoju novih usluga za beskućnike te razvoju usluga koje pridonose sprečavanju ponovnog ulaska u beskućništvo.

Nacionalni plan socijalnog stanovanja treba utvrditi mjere i aktivnosti primarne prevencije koje će pridonijeti pristupu socijalnim stanovima ili kvalitetnoj pomoći za stanovanje svim ranjivim skupinama, istaknuo je Mlinar, dodajući kako u svemu rečenom postoji dobra suradnja s lokalnom zajednicom, ali se to isto ne može reći i za nacionalnu razinu, posebno za nadležna ministarstva.

Predsjednik Udruga za beskućnike i socijalno ugrožene osobe Oaza Dejan Travica podsjetio je kako je u Rijeci, kroz Oazu i Prihvatilište “Ruže sv. Franje”, beskućnicima osigurano tridesetak ležajeva, točnije ukupno 33, od kojih devetnaest u Oazi i četrnaest u Prihvatilištu “Ruže sv. Franje”.

– Većina ležajeva namijenjena je muškarcima, s obzirom da se oni češće nađu u beskućništvu, a žene se u tom smislu nekako bolje snađu. Godišnje imamo između 25 i 30 korisnika, koji se kod nas zadržavaju do godine dana, a neki, oni stariji i bolesniji i duže. Zimi imamo liste čekanja, a ova zima nije bila tako oštra, pa nije bilo niti velike gužve.

Osim što beskućnicima pružamo smještaj, naš rad usmjeren je i prema pružanju potpore socijalno ugroženim osobama i smanjenju pojave socijalne isključenosti u gradu Rijeci, pa tako radimo i programe resocijalizacije, kao i povratka beskućnika na tržište rada, ali i pomažemo u ostvarivanju raznih prava beskućnika.

U posebno nepovoljnom položaju su osobe beskućnici starije od 60 godina, koji još nisu ispunili uvjete za mirovinu, a zbog raznih razloga, posebice životne dobi, ali i slabijeg obrazovnog statusa, su nezapošljivi. Oni se kod nas duže zadržavaju ili završavaju u nužnom smještaju Grada Rijeke, rekao je Travica.

Niz akcija

Voditelj Prihvatilišta za beskućnike Ruže sv. Franje Pjer Orlić podsjetio je kako je protekli mjesec u ovom prihvatilištu organizirano niz događanja i aktivnosti, s ciljem vratiti beskućnike u život i društvo.