Turisti će organizirano dolaziti u branje maslina

Moramo još više i prepoznatljivije promovirati povijesno-kulturnu i prirodnu baštinu mjesta Sali i cjelokupnog Dugog otoka, a posebno pogodnosti vezane za aktivni turizam, kaže Krešo Dominis
U Salima je u prošlih nekoliko godina dovršen niz projekata – zgrada Općine, vodoopskrba Sali za potrebe vodoopskrbe južnog dijela Dugog otoka, Dom za stare i nemoćne, trafostanica Sali 35 KW, uređeni su protupožarni putovi u dužini 5 kilometara, šetnice i plaže, završena je rekonstrukcija ceste i proširenje spoja s cestom uz saljsko groblje, te cestom kroz Saljsko polje. U sljedećim godinama Saljane očekuje još dosta posla – izgradnja ceste preko Bluda, izgradnja lukobrana, uređenje porta, izgradnja druge faze kanalizacije (zaseoci Sašćica i Zmorašnje selo), školske športske dvorane, vrtića, Vatrogasnog doma, kaže Krešo Dominis, općinski vijećnik i predsjednik Mjesnog odbora Sali.
– Moramo još više i prepoznatljivije promovirati povijesno-kulturnu i prirodnu baštinu mjesta Sali i cjelokupnog Dugog otoka, uključujući i otok Žverinac koji nam administrativno pripada. Uz osmišljavanje aktivnog turizma, pješačenja, nastojimo proširiti turističku sezonu biciklističkim stazama, ronilačkim lokalitetima za amatere i profesionalce, uz mogućnost uživanja u škrapingu.
Već imamo i slučaja, kaže Dominis, da gosti u zimskom razdoblju beru masline. Za sada je to raritet, ali uz dobro osmišljenu ponudu ta turistička aktivnost bi mogla postati praksa.
– Imamo Strašnu peć, prvi registrirani turistički objekt na zadarskom području, među prvim otvorenim špiljama u Hrvatskoj, koju je i sam car Franjo Josip posjetio 1904. godine. Prirodni fenomen je i Žmansko jezero čije zdrave, ekološke i kvalitetne proizvode treba ponuditi turistima.
Poseban fenomen je Park Prirode Telašćica s pet nautičkih milja dubokim zaljevom i pripadajućim otocima, Slanim jezerom i preko 100 metara visokim “stenama”. Plaža Sakarun, jedna je od najljepših plaža na području Lijepe naše. Svjetionik Veli Rat ili od milja zvan Punta Bjanka, izgrađen 1849. godine s visinom od 42 metara najveći je svjetionik na Jadranu, dometa svjetla od dvadeset nautičkih milja. Kao zanimljivost turistima se nudi informacija da je u fasadu tog prvog svjetionika, koji je dao izgraditi car Franjo Josip, utrošeno 100.000 žumanjaca. U pećini Vlakno, lokalitetu starom 20 tisuća godina, pronađeni su tragovi spiljskog medvjeda, čovjeka, i ostaci pasa stari devet tisuća godina, što je svakako najstariji nalaz pripitomljenog psa u ovom dijelu Europe.
– Prioritet nam je zadržati postojeće radnosposobno stanovništvo, a za to nam prije svega treba odlična povezanost otoka s kopnom, i trajektnim i brzobrodskim linijama. Krajnje je vrijeme da se Dugom otoku vrati međunarodna trajektna linija Brbinj – Ancona, koja bi nam u sezoni dovela i do 5000 Talijana. Žalosno je da su Talijani postali na Dugom otoku rijetkost. Bez obzira na dana obećanja, luka Brbinj još uvijek se nije osposobila za primanje trajekta “Zadar” kako bi se iznova povezao Dugi otok s Italijom, kaže Dominis.