Foto: Arhiva ZL/Bojan Bogdanić/Ilustrativna fotografija
Krizni timovi sve su češće u osnovnim i srednjim školama, a prošle godine imali su čak 51 intervenciju, piše u ponedjeljak Večernji list.
Pokušaj ubojstva ili samoubojstva, prometna nesreća, nesretni slučajevi, katastrofe s većim štetama i/ili ljudskim gubicima, sve su to teški događaji zbog kojih se u odgojno-obrazovne ustanove šalju timovi za psihološke krizne intervencije. A njihovi izlasci na teren, kako u osnovne, tako i u srednje škole, posljednjih su pet godina, na opću žalost, sve učestaliji.
Svjedoče tome i podaci nedavno objavljeni u Večernjem listu iz istraživanja koje je među učenicima prošle školske godine proveo Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet Sveučilišta u Zagrebu o sve većoj nesigurnosti, depresiji i anksioznosti mladih.
Depresija, anksioznost, stres
Prema istraživanju, 20 do 30 posto učenika ima ozbiljne simptome depresivnosti, anksioznosti i stresa, dok je četiri posto mladih pokušalo samoubojstvo, a 20 posto učenika priznalo je da se namjerno samoranjavalo – svi ti učenici u vrijeme provođenja istraživanja, tijekom protekle školske godine, tek su počeli svoje srednjoškolsko obrazovanje i pohađali prvi razred srednje škole.
Upravo takvo alarmantno istraživanje prati i statistika koja svjedoči o intervencijama kriznih timova koji dolaze na poziv ravnatelja u škole u svim nemilim situacijama – u onima kad učenik digne ruku na sebe, pa do onih situacija kad u razredu vlada strah kao što je to bio slučaj u vrijeme potresa u Zagrebu i Petrinji, što je također bio razlog intervencije stručnjaka koji čine krizni tim. Naime, samo ove godine krizni timovi u cijeloj Hrvatskoj imali su 46 psiholoških kriznih intervencija. Gotovo dvostruko više nego što ih je bilo 2016., 2017., 2019. i 2020. godine.
Najgora 2021. godina
Ipak, ova godina nije u posljednjih pet godina najteža za krizne timove, koji su imenovani u svakoj županiji kako bi bili na raspolaganju u svim školama – jer je najviše njihovih intervencija bilo u 2021. godini, kada su ukupno upisali 51 kriznu intervenciju.
Usporedbe radi, u 2017. godini krizni timovi imali su 21, a 2019. godine, prije početka koronakrize i stresa kojem su bili izloženi učenici, 25 intervencija. Koje god godine izašli na intervenciju u škole, članovi kriznih timova pak svjedoče da su najčešće traumatske reakcije učenika vrlo intenzivan strah, bespomoćnost, tjeskoba, ljutnja, nemogućnost koncentracije na učenje ili igru, zaboravljanje, razdražljivost, smušenost, poremećaji apetita i spavanja, noćne more, glavobolje, grč u želucu, teškoće s disanjem, piše novinarka Večernjeg lista Lana Kovačević.
najnovije
najčitanije
Košarka
Zadrani u Europi
Zubčić zablistao za kraj, Škara nastavio niz
Zadar
Medicinska škola Ante Kuzmanića
NOVI PROJEKT Istraživat će utjecaj lijekova na mentalno zdravlje mladih
Crna Kronika
brza reakcija
Vatrogasci intervenirali na požaru metalnog kontejnera sa alatom
Košarka
Košarka
Zvijezda Nuggetsa kažnjena sa 100.000 dolara zbog gađanja suca. Iz kluba su odahnuli
Zadar
prvo izdanje
[FOTO] Održano natjecanje “Memorijal bojnik Davor Jović – natjecanje Prvi za Hrvatsku”
Nogomet
LIVI KOD KNJAZA
Livaković o nogometnim počecima u Zadru: ‘Budući da je mama kasnila po mene na treninge…’
Zadar
GODIŠNJICA TRAGEDIJE
NIKADA ZABORAVLJEN: Mnogi se prisjećaju preminulog pilota Marka Novkovića: ‘U mom srcu ne mogu umrit’
Scena
PJEVAČICA I VODITELJICA
Vlatka Pokos ostala zgrožena plakatom u Zadru: ‘Odvratni seksizam’
Zadar & Županija
Problem - ideologija
Načelnik Jasenica se ogradio od Facebook čestitke njegove liste nagrađenom novinaru Novosti
Zadar
U 104. GODINI