Zelenskij u posjetu Berlinu zahvalio Njemačkoj na podršci

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij zahvalio je Njemačkoj na podršci nakon sastanka s njemačkim predsjednikom Frank-Walterom Steinmeierom u nedjelju, u sklopu prvog posjeta zemlji od početka ruske invazije. Zelenskij je u Berlin stigao iz Rima, gdje se u subotu sastao s talijanskim dužnosnicima i papom Franjom.

Papa je naznačio da će Vatikan pomoći pri repatrijaciji ukrajinske djece, koju su odveli Rusi. Ukrajinski predsjednik je u Njemačku stigao usred noći zrakoplovom njemačke vlade, a u zračnom prostoru zemlje pratili su ga borbeni avioni njemačkog ratnog zrakoplovstva.

“U najizazovnijem vremenu u suvremenoj povijesti Ukrajine, Njemačka je pokazala da  je naš istinski prijatelj i pouzdan saveznik koji je odlučno uz ukrajinski narod u borbi za obranu slobode i demokratskih vrijednosti. Zajedno ćemo pobijediti i vratiti mir u Europu”, napisao je Zelenskij u knjigu gostiju njemačkog predsjedništva.

Očekuje se da će se Zelenskij kasnije sastati s njemačkim kancelarom Olafom Scholzom i njegovim sigurnosnim kabinetom prije no što će otići u grad Aachen na zapadu zemlje kako bi primio prestižnu nagradu Karlo Veliki zbog doprinosa Europi.

Njemačka, najveće gospodarstvo Europe, suočila se s kritikama početkom rata zbog oklijevanja glede podrške za Kijev, no postala je jedan od najvećih pružatelja financijske i vojne pomoći za Ukrajinu.

Vlada je u subotu najavila 2,7 milijardi eura vojne pomoći za Ukrajinu, što je najveći takav paket od početka ruske invazije u veljači prošle godine, a obvezala se i nastaviti podržavati Kijev koliko god bude potrebno.

Zelenskij je to na društvenoj mreži pozdravio kao “snažni paket”, naznačivši da s njemačkim dužnosnicima namjerava raspravljati o pošiljkama oružja kao i o protuzračnoj obrani, obnovi, ukrajinskoj kandidaturi za članstvo u Europskoj uniji i sigurnosti.

Zelenskij je posljednji put posjetio Njemačku radi Minhenske sigurnosne konferencije u veljači prošle godine netom prije izbijanja rata. Njemačka podrška za Ukrajinu je tada bila ograničena zbog energetske ovisnosti Berlina o Rusiji i ukorijenjenom pacifizmu zbog krvave povijesti zemlje u 20. stoljeću.

Zbog toga je bio potreban veći preokret u politici i promjena mentaliteta koju je Scholz nazvao prekretnicom u svom govoru nekoliko dana nakon početka invazije.