Veliki štrajkovi u Francuskoj i Velikoj Britaniji, na ulicama stotine tisuća ljudi

Učitelji, strojovođe u podzemnoj željeznici i javni službenici priključili su se u srijedu liječnicima u masovnom štrajku nakon što je ministar financija objavio prijedlog proračuna.

Uz stotine tisuća ljudi koji su izašli na ulice, to bi trebala biti najveća jednodnevna industrijska akcija od početka nezadovoljstva koje je počelo prošle godine.

Od medicinskih sestara do odvjetnika, radnici pogođeni rastućom inflacijom štrajkaju diljem zemlje protiv vlade koja tvrdi da je rast plaća neodrživ i samo bi još dodatno povećao inflaciju. Osim zbog plaća, za koje kažu da ne prate rast životnih troškova, radnici štrajkaju i zbog uvjeta rada, sigurnosti posla i mirovina.

Na ulice su među ostalima izašli sveučilišni profesori i novinari BBC-a. Zbog štrajka strojovođa u prekidu je promet podzemne željeznice u Londonu.

“Liječnici štrajkaju, strojovođe štrajkaju, učitelji štrajkaju. Prvi put u zadnjih nekoliko godina ankete pokazuju da ljudi izrazito podržavaju naše akcije”, rekao je šef sindikata javnih službi Mark Serwotka.

Dok je ministar financija u parlamentu iznosio prijedlog proračuna, stotine ljudi prošle su pored premijerova ureda u Downing Streetu uzvukujući “Što tražimo? Deset posto. Kada? Odmah!”

Liječnici su u štrajku od ponedjeljka žaleći se da su neki od njih manje plaćeni od konobara. Liječnička komora objavila je da su plaće liječnika od 2008. pale 26 posto.

Nastavljeni prosvjedi u Francuskoj zbog spora o mirovinskoj reformi

Tisuće ljudi u srijedu je nastavilo prosvjede u francuskim gradovima protiv osporavanog plana mirovinske reforme predsjednika Emmanuela Macrona koji je u završnoj fazi u parlamentu.

Radnici u prometu i drugim sektorima štrajkali su, iako u manjem broju nego prije, dok su se predstavnici oba doma parlamenta sastali kako bi razgovarali o kompromisnom prijedlogu zakona o reformi.

U četvrtak će Senat, a potom i Nacionalna skupština glasovati o prijedlogu i ako oba doma daju zeleno svjetlo, reforma će biti usvojena.

Ključna točka reforme je podizanje dobi za umirovljenje sa 62 na 64 godine. Osim toga, broj godina koje je potrebno uplaćivati u mirovinski sustav treba se povećati, a minimalna mirovina će se podići na 1200 eura.

Reforma se smatra ključnim projektom Macrona i njegove vlade desnog centra, a objašnjena je prijetnjom deficita u mirovinskom fondu. Osim sindikata, planove je kritizirao i dio oporbe.

Budući da Macronov tabor više nema apsolutnu većinu u parlamentu, predsjednik se u četvrtak nada potpori konzervativnih republikanaca.

Ostaje nejasno hoće li dovoljan broj zastupnika glasovati za reformu.