DIGITALNO DJETINJSTVO Svako četvrto dijete primilo seksualne poruke

Svako četvrto dijete u Hrvatskoj u dobi od 10 do 16 godina u posljednjih godinu dana primilo je seksualne poruke putem interneta, pokazalo je novo istraživanje “Digitalno djetinjstvo u Hrvatskoj” provedeno u sklopu projekta »EU Kids online«, koje poziva na hitne mjere.

– Ono što je posebno zabrinjavajuće jest da su gotovo jednako i dječaci i djevojčice dobivali seksualne glasovne poruke, riječi, slike, fotografije ili videozapise od osobe koju uopće ne poznaju, što upućuje na veliku izloženost nepoželjnog seksualnog obraćanja djeci u digitalnom prostoru, rekla je nacionalna koordinatorica projekta Lana Ciboci Perša, potpredsjednica Društva za komunikacijsku i medijsku kulturu.

No takve poruke dobivali su i od prijatelja, osoba s kojima su u romantičnoj vezi, te školskih kolega. Djeca puno rjeđe sama šalju takve sadržaje drugima, 12 posto je to učinilo, dok je prema istom istraživanju iz 2017. godine taj udio bio samo dva posto. No tada je i četiri puta manje djece u Hrvatskoj bilo izloženo online seksualnom sadržaju, njih osam posto.

Djeca su izložena neprimjerenom sadržaju i govoru mržnje, pri čemu najčešće nailaze na teorije zavjere, sadržaje o ekstremnoj mršavosti, samoozljeđivanju, pornografiji i nasilju.

Internet umjesto razgovora

Skoro svi mladi u Hrvatskoj, njih 94 posto, posjeduju vlastiti mobitel koji ne dijele s obitelji. Djeca tehnologiju koriste intenzivno, često u neprimjerenim trenucima. Skoro dvije trećine ih koristi digitalni uređaj tijekom večere umjesto druženja s ukućanima, petina ga koristi tijekom nastave, preko 40 posto tijekom školskih odmora, a više od 25 posto koristi mobitel i tijekom noći.

– Istraživanje jasno pokazuje da su djeca duboko uronjena u digitalni svijet, ali bez dovoljne podrške roditelja i škole. Najveći problem je što djeca koriste tehnologiju u kućanstvima u trenucima kada to možda ne bi smjela. Digitalno opismenjivanje mora uključivati i roditelje, zato su nam potrebne sustavne mjere javne politike koje će ojačati digitalnu pismenost, upozorila je Ciboci Perša.

Djeca zapravo i sama prepoznaju problem, pa je tako vrijeme provedeno na internetu pokušalo smanjiti njih 60 posto, ali bezuspješno. Isti postotak kaže kako tehnologija značajno utječe na njihove međuljudske odnose, a zbog nje i manje ili slabije uče.

Unatoč rizicima, internet koriste i za razonodu, najčešće su tu glazba, videi i igrice, ali i za učenje – 77 posto barem jednom tjedno piše zadaće pomoću interneta, a 65 svaki tjedan »online« uči nešto novo. Oko 37 posto djece bar jednom tjedno traži informacije o tjelesnom zdravlju, dok 20 posto istražuje mentalno zdravlje ili poteškoće.

Umjetna inteligencija

Slične su brojke i kada je u pitanju korištenje generativne umjetne inteligencije. Oko 80 posto djece aktivno koristi alate umjetne inteligencije, prvenstveno za školski sadržaj i zadaće s ciljem uštede vremena, boljih ocjena i olakšavanja posla. Zabrinjavajuće je da se svako treće dijete obraća umjetnoj inteligenciji za razgovor i savjete o fizičkom zdravlju ili osobnim brigama. Dječaci i djevojčice koriste umjetnu inteligenciju u spomenute svrhe u jednakoj mjeri, a jedina statistički značajna razlika očita je kod kreiranja »deepfakeova«, koje češće rade dječaci.

– Većina hrvatskih roditelja, čak 80 posto njih, dopušta djeci korištenje interneta, ali ne pruža im dovoljnu podršku u digitalnom okruženju. Njih 46 posto gotovo nikada ne razgovara s djecom o pogreškama na internetu ili načinu na koji ga koriste, više od polovine ne određuje pravila o tome kako i kada ga smiju koristiti, a većina ne koristi tehničke mjere zaštite, navela je Ciboci Periša.

Istraživanje su organizirali Društvo za komunikacijsku i medijsku kulturu kao nacionalni koordinator provedbe istraživanja u Hrvatskoj i Agencija za elektroničke medije (AEM). Istraživanje je provedeno u 37 osnovnih i srednjih škola u Hrvatskoj, a sudjelovalo je 1172 djece.

Neugodna iskustva prekrivena šutnjom

Četvrtina anketirane djece istaknula je da niti nastavnici niti učitelji nisu objasnili kako se ponašati prema drugima na internetu, kako ga sigurno koristiti niti kako istraživati i učiti na mreži. Svakom četvrtom djetetu, 27 posto, u posljednjih godinu dana dogodilo se nešto uznemirujuće na internetu barem jednom mjesečno ili češće, s najvećom učestalošću kod šesnaestogodišnjaka, 31 posto, a najmanje kod desetogodišnjaka, 11 posto. O takvim iskustvima je tek svako peto dijete razgovaralo s roditeljima ili vršnjacima, dok 13 posto nije to podijelilo ni sa kim.