Trend se nastavlja, veljača 2024. globalno najtoplija do sada

Trend zatopljenja se nastavlja pa je veljača 2024. bila globalno najtoplija zabilježena, a globalne temperature morske površine bile su rekordno visoke, priopćio je u četvrtak Copernicus, sastavni dio svemirskog programa Europske unije zadužen za planet i njegov okoliš.

Protekla veljača je za 0.81 Celzijevih stupnjeva toplija od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina i 1.77°C toplija od procjene prosjeka veljače u drugoj polovici 19. stoljeća, koju meteorolozi uzimaju kao predindustrijsko razdoblje za usporedbu kretanja zatopljenja.

Međutim, ističe Copernicus, kada se veljača 2024. promatra samo za Europu, temperature zraka su veće čak za 3.30°C od prosjeka za veljaču u posljednjih trideset godina (točnije, 1991.- 2020.).

Ovo je deveti mjesec zaredom koji je bio najtopliji zabilježen za taj mjesec u godini na svjetskoj razini, navodi se.

“Koliko god ovo izgledalo izvanredno, zapravo nije iznenađujuće jer kontinuirano zagrijavanje klimatskog sustava neizbježno dovodi do novih temperaturnih ekstrema. Klima reagira na stvarne koncentracije stakleničkih plinova u atmosferi pa, osim ako ih ne uspijemo stabilizirati, neizbježno ćemo se suočiti s novim globalnim temperaturnim rekordima i njihovim posljedicama”, objasnio je direktor Copernicus službe za klimatske promjene Carlo Buontempo.

Prosječna globalna temperatura površine mora u veljači 2024. iznosila je 21.06 Celzijevih stupnjeva i najviša je u bilo kojem mjesecu u evidenciji podataka, čak i od one iz kolovoza 2023. – za  0.08°C.

Za razliku od globalne, europska zimska temperatura – prosječna temperatura za mjesece prosinac, siječanj i veljača zajedno – imala je i toplijih presedana. Ovo je bila druga najtoplija zabilježena zima nakon one 2019./2020., s 1.44 °C iznad prosjeka za posljednjih trideset godina.

Veljača 2024. bila je vlažnija od prosjeka u Europi. Vjetar i obilne padaline povezane s nekoliko oluja uzrokovale su veliku štetu i poremećaje u dijelu Europe, ali su istodobno većina mediteranskih zemalja, dijelovi Balkana, Turske, Islanda i sjeverne Skandinavije bili sušniji od prosjeka, kaže se.

Opseg arktičkog morskog leda bio je 2 posto niži od prosjeka, i premda je posljednjih godina znao biti i do 6 posto niži, on je znatno ispod vrijednosti zabilježenih tijekom 1980-ih i 1990-ih godina, napominju iz Copernicusa.