Švedska veleposlanica upozorava kako bi se Rusija u budućnosti mogla sukobiti sa čitavim NATO-om

Ne može se isključiti mogućnost da ruska invazija na Ukrajinu eskalira u rat Rusije i NATO-a, kazala je u petak u Zagrebu švedska veleposlanica Diana Madunic, čija zemlja ovo polugodište predsjeda EU-om.

„Previše je signala koji upućuju na to da će sukob dugo trajati i ne bismo trebali zaboraviti da ne možemo isključiti eskalaciju tog rata u rat između NATO-a i Rusije”, kazala je Madunic predstavljajući prioritete švedskog predsjedanja, pri čemu su sigurnost i jedinstvo Unije među najvažnijima.

S prvim danom 2023. Švedska je od Češke preuzela rotirajuće predsjedništvo Vijećem EU-a na koje će uvelike utjecati ruski rat protiv Ukrajine i njegove posljedice za Europu.

Madunic je rekla da će se Stockholm usredotočiti na to da sačuva ujedinjenu Europu protiv Rusije.

„Moramo im (Ukrajini) nastaviti pružati političku, gospodarsku, vojnu, humanitarnu pomoć i pomoć u rekonstrukciji”, naglasila je.

“To će nam biti najveći i najvažniji prioritet. Mi vjerujemo da je jedinstvo naša snaga, bez njega postajemo mnogo slabiji, što ide u korist (ruskog predsjednika Vladimira) Putina u ovom ratu”, kazala je.

Drugi prioritet švedskog predsjedanja bit će konkurentnost, u čemu EU „zaostaje” za razvojem informacijske i komunikacijske tehnologije u Kini i brzim razvojem umjetne inteligencije u Silicijskoj dolini u SAD-u, rekla je Madunic.

„Moramo poboljšati svoju kvalitetu, dodatno se usredotočiti na istraživanje i razvoj, inovacije i ne smijemo zaboraviti digitalizaciju”, ustvrdila je Madunic.

Veleposlanica je rekla da će klimatske promjene, koje se „odvijaju pred našim očima”, biti treći prioritet švedskog predsjedanja i da namjeravaju okončati pregovore o klimatskom paketu „Spremni za 55 posto”.

Riječ je o paketu koji sadrži niz prijedloga čiji je cilj smanjiti neto emisije stakleničkih plinova u EU-u za najmanje 55 posto do 2030.

Madunic je kao četvrti prioritet istaknula vladavinu prava i demokraciju, koje je nazvala „ugroženima”.

„Svjedočimo nazadovanju demokracija u svijetu. Sve je više zemalja postajalo liberalnim demokracijama, no sada već duže vrijeme možemo primijetiti polagano gušenje medija i civilnog društva”, izjavila je Madunic.

Švedska je članica EU-a od 1995. i ovo je treće njezino predsjedanje nakon 2001. i 2009. godine.

Države članice EU-a svakih se šest mjeseci izmjenjuju u predsjedanju Vijećem i za to vrijeme predsjedaju sastancima na svim razinama u Vijeću, koje je uz Europski parlament zakonodavno tijelo EU-a.