Američki predsjednik Donald Trump neprestano govori da želi prekinuti najsmrtonosniji sukob u Europi od Drugog svjetskog rata, a proteklih dana pokazuje sve veću frustraciju zbog Putina te je u utorak upozorio da se ruski vođa “igra s vatrom” jer odbija sudjelovati u pregovorima o primirju s Kijevom dok njegove snage ostvaruju dobitke na bojištu.


Nakon što je s Trumpom razgovarao preko dva sata prošlog tjedna, Putin je rekao da je pristao surađivati s Ukrajinom na memorandumu koji će utvrditi načela mirovnog sporazuma, uključujući vremenski okvir za prekid vatre.




Rusija tvrdi da trenutno sastavlja nacrt vlastite verzije memoranduma te da ne može procijeniti koliko će to dugo potrajati. Kijev i europske vlade optužuju Moskvu da zavlači dok njeni vojnici napreduju na istoku Ukrajine.


“Putin je spreman sklopiti mir, no ne pod svaku cijenu”, kazao je jedan ruski izvor upućen u razmišljanje najviših dužnosnika Kremlja, koji je pristao govoriti pod uvjetom da ostane neimenovan.


Tri ruska izvora su kazala da Putin želi “pisano” obećanje većih zapadnih sila da NATO savez predvođen Sjedinjenim Američkim Državama ne proširuju prema istoku, što bi značilo isključivanje članstva za Ukrajinu, Gruziju, Moldaviju i druge bivše republike Sovjetskog Saveza.


Rusija želi da Ukrajina bude neutralna, ukidanje nekih zapadnih sankcija, rješavanje pitanja zamrznute ruske imovine na zapadu i zaštitu za govornike ruskog jezika u Ukrajini, kazala su tri izvora.


Prvi je rekao da ako Putin shvati da ne može postići mirovni sporazum pod vlastitim uvjetima, nastojat će vojnim pobjedama pokazati Ukrajincima i Europljani da “će sutrašnji mir biti još i bolniji”.


Kremlj nije odgovorio na zahtjev za komentarom. Putin i ruski dužnosnici su u više navrata rekli da se bilo kakav mirovni sporazum mora baviti “temeljnim uzrocima” sukoba, što za Rusiju prije svega znači pitanje proširenja NATO-a.


Kijev govori da Rusija ne bi smjela dobiti pravo veta što se tiče ukrajinskih težnji za članstvom u NATO-u i tvrdi da treba snažna sigurnosna jamstva zapada kako bi odvratila bilo kakav ruski napad u budućnosti.


Administracija ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskija nije odgovorila na zahtjev za komentarom.


NATO je u prošlosti također rekao da neće mijenjati svoju politiku “otvorenih vrata” samo zato što Moskva to zahtijeva. Glasnogovornik 32-članog saveza nije odgovorio na pitanja Reutersa.


Rusija trenutno kontrolira nešto manje od petine ukrajinskog teritorija. Iako su se ruska napredovanja ubrzala tijekom prošle godine, rat se pokazuje veoma skupim i za Rusiju i za Ukrajinu u vidu žrtava i izdvajanja za obranu.