Državni zavod za statistiku (DZS) je objavio prvu procjenu indeksa potrošačkih cijena, prema kojoj je u travnju 2026. stopa inflacije iznosila 5,8 posto u odnosu na isti mjesec 2025. godine, dok su u odnosu na prethodni mjesec cijene porasle za 1,5 posto. Dominantno je na rast inflacije na godišnjoj razini utjecala energija, s rastom cijena za 17,5 posto. Znatnije su poskupjele na godišnjoj razini i usluge, za 8,2 posto, dok su hrana, piće i duhan poskupjeli 3,5 posto. Cijene industrijskih neprehrambenih proizvoda, pak, pale su 0,6 posto.


Plenković je u uvodu sjednice Vlade rekao da je rast cijena energije odgovoran za gotovo polovicu rasta inflacije u travnju. “Da se cijene energenata nisu mijenjale, stopa inflacije bi bila oko tri posto”, kazao je Plenković, apostrofirajući posljedice vanjskog šoka, prije svega zbog zatvaranja Hormuškog tjesnaca, koje su prisutne i u drugim članicama EU-a.




Tako, istaknuo je Plenković, 16 država članica EU-a bilježi ubrzavanje inflacije.


Inače, cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju u Hrvatskoj mjerene harmoniziranim indeksom potrošačkih cijena (usporedive s inflacijom u članicama EU), prema prvoj procjeni, u travnju 2026. u odnosu na travanj 2025. u prosjeku su više za 5,4 posto, a u odnosu na ožujak 2026. za 1,4 posto. Po podacima Eurostata, najvišu stopu inflacije u travnju u EU imala je Bugarska, 6,2 posto, a nakon nje slijedi Hrvatska.


Plenković se nada da će postupnim smirivanjem ratnih aktivnosti na Bliskom istoku i stabiliziranjem cijena na svjetskom tržištu nafte doći i do obuzdavanja rasta cijena naftnih derivata, što će onda i ublažiti inflatorne pritiske.


Određeni ohrabrujući trendovi


Istovremeno, apostrofirao je i određene ohrabrujuće trendove, poput pada cijena industrijskih proizvoda te umjerenijeg rasta cijena hrane na godišnjoj razini.


Tu je i činjenica da na mjesečnoj razini cijene hrane i pića nisu rasle, što ide u prilog tome da za sada nije došlo do potpunog “prelijevanja” cijena goriva na ostale segmente.


Ustvrdio je da su tome sigurno pridonijele i Vladine mjere ograničavanja cijena naftnih derivata i osiguravanja stabilnih cijena struje i plina do 1. listopada.


“Nije moguće u potpunosti neutralizirati ovakav globalni šok, ali ćemo mjerama koje poduzimamo nastaviti ublažavati što je moguće više utjecaj energetske krize na kućanstva i pritom jamčiti sigurnost opskrbe energentima”, poručio je predsjednik Vlade.


Izvijestio je i da se pripremaju odluke Vlade u pogledu cijena goriva za iduća dva tjedna. U ponedjeljak će tako biti održana telefonska sjednica Vlade, a preciznije procjene cijena Vlada će imati ovog vikenda, rekao je Plenković.


Još jednom je poručio svim akterima u gospodarstvu da u ovako zahtjevnim okolnostima vanjskih šokova učine napore da se što manje cijene “prelijevaju” na građane i ostale gospodarske subjekte koji nisu izravno povezani s aktualnom krizom.


Inicijativa triju mora


Plenković se osvrnuo i 11. sastanak na vrhu i poslovni forum Inicijative triju mora, koji su se protekla dva dana održali u Dubrovniku, koje je ocijenio kao i možda najveći iskorak u odnosima sa SAD-om od Domovinskog rata.


Između ostalog, u Dubrovniku je potpisan i sporazum Vlade i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine o izgradnji plinovoda Južna interkonekcija, “na kojem se dugo radilo”.


“Na taj način naslanjamo naše energetsko čvorište – LNG terminal na Krku, i na mogućnosti transporta plina u Bosnu i Hercegovinu, osobito na područje Federacije BiH, gdje na velikom dijelu tog entiteta nema plinifikacije”, izjavio je Plenković.


Apostrofirao je partnerstvo s američkim investitorima i snažnu podršku američke vlade tom projektu, za kojeg se “nada da će u predstojećim godinama biti realiziran na dobrobit svih”.


Kazao je i da se u okviru pregovora o novom Višegodišnjem financijskom okviru (VFO) trebaju naći sredstva za financiranje projekata u “vertikalnom povezivanju Baltičkog, Crnog i Jadranskog mora”, kako bi se povezanost u pogledu prometa, energetike i digitalne transformacije digla na još višu razinu.