“Mislim da smo vrlo blizu. Hrvatska je tu negdje među prvih ispod 60 (koje su Sporazum ratificirale), ali vjerujem da će druge zemlje to učiniti”, izjavio je Plenković novinarima u Nici, gdje sudjeluje na trećoj konferenciji Ujedinjenih naroda o oceanima (UNOC3).


Sporazum za zaštitu oceana usvojen je u New Yorku u lipnju 2023., a u ime Hrvatske potpisao ga je ministar vanjskih i europskih poslova. Dokument je otvoren za potpisivanje do 20. rujna 2025. i dosad ga je potpisalo 116 država.




Sporazum će stupiti na snagu 120 dana nakon ratifikacije 60 zemalja, što je dosad učinilo tridesetak država.


“Naravno da je pitanje zaštite oceana, očuvanje okoliša, sprečavanje daljnjeg zagađenja, manje plastike u oceanima, velik globalni cilj jer znamo da se oceani zatopljavaju nažalost prevelikom brzinom, što onda utječe na bioraznolikost, na klimatske promjene globalno”, rekao je Plenković.


Konferenciju u Nici i Europski pakt o oceanima je nazvao “itekako dobrim korakom u pravom smjeru” s obzirom na činjenicu da su “mnoga od naših gospodarstava orijentirana na more”.


Europska komisija je prošlog tjedna donijela Europski pakt o oceanima radi bolje zaštite oceana, promicanja uspješnog plavog gospodarstva i potpore građanima koji žive u obalnim područjima.


U Hrvatskoj je čak 140.000 ljudi zaposleno u industriji vezanoj za Jadran. Prema tome, oni daju ogroman doprinos i hrvatskom BDP-u i razvoju hrvatskog gospodarstva. Zato su ovakvi međunarodni, europski okviri itekako povoljni za stvaranje još boljeg ozračja za njihov razvoj”, rekao je Plenković.


Premijer u sklopu konferencije sudjeluje i na samitu “Za povezani Mediteran”, koji je usporedio s organizacijom devet mediteranskih zemalja članica Unije EU MED-9, kojom će Hrvatska iduće godine predsjedati.


“Naše poruke kada je riječ o mediteranskoj suradnji: one su dio ne samo našega identiteta, kulturne pripadnosti, već i snažna prigoda za jačanje bilateralni odnosa sa zemljama i na istočnoj i južnoj obali Mediterana”, rekao je.