Prva dva dana lipnja slijede obrazac iz prethodnog mjeseca, s prosječno 1500 odlazaka dnevno, objavilo je pakistansko ministarstvo unutarnjih poslova.




Početkom travnja, nakon višemjesečne medijske kampanje protiv Afganistanaca, koje se optužuje za povezanost s terorizmom i podršku političkim prosvjedima protiv vlasti, Islamabad je jednostavno poništio 800.000 dozvola boravka za Afganistance od kojih su neki rođeni u Pakistanu i već desetljećima tamo žive.


Pakistan također prijeti da će krajem lipnja ukinuti zaštitu za 1,3 milijuna Afganistanaca kojima je Visoko povjerenstvo UN-a (UNHCR) dodijelilo izbjeglički status.


Humanitarne udruge i udruge za ljudska prava za nasilno vraćanje Afganistanaca  kažu da je “dovođenje tih ljudi u opasnost”.


Afganistan, na čije su se čelo 2021. vratili talibani, je službeno država u kojoj vlada mir. No, u njoj se, prema UN-u, odvija druga najveća humanitarna kriza u svijetu, s trećinom od 45 milijuna stanovnika koji pate od gladi.


I dok ih njihov istočni susjed nasilno vraća u Afganistan, to čini i zapadna susjedna država – Iran.


Teheran je dao vremena ilegalnim Afganistancima, njih četiri milijuna, da do 6. srpnja napuste iranski teritorij, objavio je na državnoj televiziji dužnosnik ministarstva unutarnjih poslova.


UN je u utorak izrazio “zabrinutost zbog novog trenda”: Teheran je u svibnju protjerao dvostruko više afganistanskih obitelji u odnosu na travanj.


Iran je do sada uglavnom protjerivao mlade muškarce koji čine većinu izbjeglih Afganistanaca, no sada protjeruje i cijele obitelji, sa ženama i djecom.


Od kraja 2023. i prve kampanje masovnog protjerivanja, više od milijun Afganistanaca je moralo napustiti Pakistan, dok je iz Irana protjerano više od dva milijuna Afganistanaca. UN tvrdi da djeca čine više od polovice protjeranih.


Novi val protjerivanja uslijedio je nakon što je buknulo nesmiljeno nasilje u pograničnim područjima s Afganistanom, a Islamabad optužuje Kabul da nije u stanju nositi se sa skupinima koje s njihovog teritorija vrše napade na susjednu državu.


Talibanska vlada u napetim je odnosima s Islamabadom.


Kabul je u travnju optužio Pakistan za “loše postupanje” prema migrantima koje koristi u “političje svrhe”. Od tada je, čini se, retorika između dvije zemlje ublažena te su razmijenjeni veleposlanici, čime su odnosi podignuti na višu razinu.


Primjetno je i da je pitanje protjeranih migranata nestalo iz javnog diskursa.


Jednom kada se vrate u Afganistan, migranti se smještavaju u privremene kampove u kojima vladaju teški uvjeti,  a često ne znaju gdje će naposljetku završiti. U Afganistanu čak 85 posto stanovnika živi s manje od jednog dolara na dan.


“Vraćaju se u zemlju koja nije spremna primiti ih”, ocjenjuje UNHCR.


“Pritisci Irana i Pakistana”, tvrdi Međunarodna organizacija za migracije, preopterećuju krhki sustav prihvata i reintegracije u Afganistanu.


Iako niti jedna zemlja nije priznala novu talibansku vladu, Rusija i Kina su poduzele korake koji se mogu protumačiti da se ide u smjeru priznavanja ekstremno radikalne islamističke vlade.


Naime, obje zemlje su dozvolile talibanima  da vode afganistanska veleposlanstva u spomenutim zemljama i diplomatski su angažirane s talibanima, a sada je to učinio i Pakistan.