Studija provedena u Njemačkoj pokazala je da su muškarci s višim kvocijentom inteligencije manje skloni tradicionalnim vrijednostima, no njezin glavni autor, psiholog i istraživač Maximilian Krolo sa Sveučilišta Saarland tvrdi da istraživači nisu otkrili takve razlike među ženama.


Studija se temeljila na Projektu darovitosti Marburg, u sklopu koje je više od 7000 osnovnoškolaca bilo podvrgnuto testiranju kvocijenta inteligencije u školskoj godini 1987./1988. Pritom se pokazalo da je oko 150 djece ili njih dva posto bilo vrlo visoko nadareno.




Većina testiranih (107) praćena je i promatrana u sklopu longitudinalne studije u predstojećim godinama zajedno s usporednom grupom ljudi prosječne inteligencije i u više su im navrata postavljana pitanja o raznim temama, rekao je autor.


“Danas, nakon više od 35 godina ovoj smo skupini postavili brojna pitanja o njihovim političkim stavovima”, rekao je istraživač koji se bavi obrazovanjaem, Jörn Sparfeldt i profesor je na njemačkom Sveučilištu Saarland. Na pitanja je odgovorilo 87 visoko darovitih odraslih osoba i 71 odrasla osoba prosječnih sposobnosti, što je nešto manja stopa odgovora od 75 posto.


Znanstvenici su rekli da su se sudionici studije politički pozicionirali na ljestvici slijeva nadesno i ispunili detaljan upitnik o političkoj orijentaciji. Obuhvaćena su četiri tematska područja, uključujući socijalizam i liberalizam.


“Pokazalo se da je skupina muškaraca prosječnih sposobnosti imala tendenciju podržati vrijednosti povezane s tradicijom i strogim društvenim poretkom. Istodobno su muškarci s visokim kvocijentom inteligencije rjeđe zastupali takve tradicionalne konzervativne stavove”, rekao je Krolo.


“S obzirom na to da visoko daroviti ljudi često zauzimaju utjecajne položaje, zanimljivo je bilo pokušati razumjeti na koji način gledaju na politiku, gospodarstvo i društvo općenito”, kazao je Sparfeldt, koji je Projekt darovitosti Marburg vodio tri godine kao njegov znanstveni direktor.


Provedena studija pokazala je da visoka inteligencija, kako bi se moglo i pretpostaviti, ne vodi do radikalnih političkih stavova. Umjesto toga se pokazalo da su visoko daroviti odrasli u prosjeku jednako politički raznoliki i umjereni kao i ostatak stanovništva.


“No i dalje postoji potreba za dodatnim istraživanjima, primjerice o pitanju odražavaju li se konzervativniji stavovi i u političkom djelovanju”, rekao je Sparfeldt.


Studija, u kojoj je sudjelovao i Detlef Rost sa Sveučilišta Philipps Marburg u Njemačkoj, objavljena je u siječnju u akademskom časopisu Intelligence.