Meta posvuda prikuplja podatke. Koliko je to legalno? Nevidljivi alati na meti sudova

Tko koristi društvene mreže zna da se njegovi podaci prikupljaju, analiziraju i dijele – prvenstveno u svrhu individualiziranog oglašavanja. Međutim, tvrtka Meta otišla je korak dalje i prikuplja čak i podatke koji ne potječu s njezinih platformi.

„Zamislite da uđete u trgovinu i prodavač vam neprimjetno zakači mikrofon na rame, koji potom izvan trgovine snima vaše razgovore i kretanje – kod liječnika, u uredu ili privatno u spavaćoj sobi”, kaže za DW Daniela Holzinger, predsjednica Udruge za zaštitu potrošača (VSV).

„To je internet 2026. godine – tvrtka Meta može pratiti gotovo svaki klik, svaku pretragu i svaku kupnju na internetu, čak i protiv vaše izričite volje.”

Poslovni alati za špijuniranje

Ono što bi u stvarnom životu izazvalo zgražanje, na internetu prolazi gotovo nezapaženo. Već godinama takvi virtualni mikrofoni prisluškuju korisnike interneta. Sve funkcionira putem tzv. poslovnih alata (Business Tools).

Riječ je o programima nevidljivim korisnicima, koje Meta stavlja na raspolaganje drugim tvrtkama – kako vlasnicima internetskih stranica, tako i programerima aplikacija.

Metino obećanje je jednostavno: pomoću tih alata moguće je optimizirati oglašavanje na Metinim platformama. Zahvaljujući njima, oglašivači mogu vidjeti koliko su njihove reklame na Facebooku ili Instagramu uspješne i prema tome prilagoditi svoje marketinške strategije.

Prema riječima Maxa Baumeistera, ti su alati osmišljeni tako da ih je praktično nemoguće izbjeći. „Čak i ako ste studirali informatiku i uložite maksimalan trud, to jednostavno nije moguće.”

Baumeister je direktor odvjetničkog ureda BK Baumeister & Kollegen, koji vodi pojedinačne i kolektivne tužbe protiv Mete zbog kršenja prava na zaštitu podataka.

Pogođeni su svi korisnici interneta, bez obzira koriste li Metine usluge ili ne, kaže Baumeister. Drugim riječima, brisanje profila na Instagramu ili Facebooku ne pomaže.

Svaki klik završava kod Mete

Danas se ovi poslovni alati mogu pronaći na bezbroj internetskih stranica. Među njima su popularni informativni i trgovački portali, ali i stranice za upoznavanje ili s erotskim sadržajem.

„Procjenjuje se da se ovi alati koriste na najmanje 30 do 40 posto svih internetskih stranica u svijetu te na velikoj većini 100 najposjećenijih internetskih stranica u Njemačkoj”, utvrdio je Pokrajinski sud u Berlinu II.

Tako svaki klik i svaki unos podataka na stranicama koje nisu u vlasništvu Mete završava kod te tvrtke, gdje se pohranjuje, analizira i dijeli – pri čemu nije poznato s kim.

To uključuje imena, email adrese, telefonske brojeve, hobije, bračni status, politička uvjerenja, psihičke probleme i seksualne sklonosti – popis se može nastaviti unedogled.

„Meta može identificirati svakog korisnika u svakom trenutku čim se kreće po stranicama trećih strana ili koristi aplikaciju, čak i ako se korisnik nije prijavio putem Instagrama ili Facebooka”, navodi se u presudi Pokrajinskog suda u Leipzigu.

Meta nije željela komentirati tužbe i optužbe za kršenje prava na zaštitu podataka na upit Deutsche Wellea.

Izgledi za uspjeh tužbi

Sve više ljudi postaje svjesno razmjera ovog virtualnog nadzora i pruža otpor.

„U Njemačkoj se sada sprema ogroman val zahtjeva za odštetu protiv Mete. Do početka ožujka 2026. gotovo 91.500 korisnika Facebooka i Instagrama pridružilo se kolektivnoj tužbi Udruge za zaštitu potrošača”, izvještava kompanija za zaštitu potrošača Stiftung Warentest.

Dodatnih 300.000 ljudi angažiralo je odvjetnike putem platforme meta-klage.de kako bi u njihovo ime zatražili odštetu. Samo u Njemačkoj oko 50 milijuna ljudi ima račun na Metinim platformama i potencijalno se može pridružiti kolektivnoj tužbi.

Baumeister navodi da je njegov ured izgubio oko 90 posto prvih sudskih postupaka.

„Sporovi su iznimno složeni, a velike korporacije vrlo uspješno koriste opsežnu i kompliciranu dokumentaciju kako bi smanjile spremnost sudova da se detaljno bave tim predmetima.”

U međuvremenu se devet od 22 njemačka viša pokrajinska suda bavilo ovim pitanjem i presudilo u korist tužitelja. Prema Baumeisteru, niži sudovi sada se prilagođavaju toj sudskoj praksi.

„Njemački sudovi dosad su u oko 1.000 slučajeva dosudili odštetu do 10.000 eura te gotovo uvijek naložili obustavu pohrane podataka i njihovo brisanje”, navodi Stiftung Warentest.

Visina odšteta? Jako neujednačena

Iznosi dosuđenih odšteta nisu ujednačeni. Zemaljski sudovi u Mainzu i bavarskom Ellwangenu dosudili su po 10.000 eura odštete.

Viši pokrajinski sud u Dresdenu odlučio je 3. veljače 2026. u četiri paralelna postupka da Meta mora isplatiti po 1.500 eura svakom tužitelju. Viši pokrajinski sud u Münchenu procijenio je u prosincu 2025. da je primjerena odšteta od 750 eura.

Presude još nisu pravomoćne. Sada je na redu njemački Visoki sud (BGH) u Karlsruheu, najviši građanski sud u zemlji. Očekuje se da će sljedeće godine donijeti odluku prema kojoj će se ravnati niži sudovi.

Utjecaj i na druge zemlje EU-a

Tužbe protiv Mete trenutačno uglavnom podnose njemački korisnici interneta, no slični postupci vode se i u Austriji. Ipak, odluka BGH-a mogla bi imati učinak i izvan njemačkih granica.

„BGH kao najviši sud najveće europske zemlje po broju stanovnika ima velik utjecaj i na europsko zakonodavstvo i sudsku praksu”, smatra Baumeister.

U najboljem slučaju za tužitelje, BGH bi mogao dosuditi odštetu i obvezati Metu da prestane prikupljati njihove podatke. Ipak, provođenje zabrane protiv tvrtke sa sjedištem u inozemstvu vrlo je složeno, upozorava Baumeister.

Meta, čije je europsko sjedište u Irskoj, u Europi ostvaruje oko 50 milijardi eura prihoda godišnje – gotovo milijardu eura tjedno.

Zato Baumeister vjeruje da „Meta odugovlači postupak i zna da će, sve dok ne postoje učinkovita sredstva za zaustavljanje nadzora, zarađivati milijardu eura tjedno i nastaviti s praksom sve dok to bude moguće. To je Metina strategija, vrlo jednostavno.”

I “suodgovorni” mogu snositi posljedice

Presuda BGH-a mogla bi utjecati i na one koji integriraju poslovne alate na svojim internetskim stranicama. Iako su zasad tužbe podnesene samo protiv Mete, ni vlasnici stranica ne bi se trebali osjećati sigurnima, jer bez njih ovako opsežno Metino prikupljanje podataka ne bi bilo moguće.

„Europski sud već je utvrdio da postoji zajednička odgovornost između vlasnika internetskih stranica i Mete”, kaže Baumeister.

Među tim suodgovornim subjektima nalazi se velik broj malih i srednjih poduzeća, koja bi novčane kazne pogodile mnogo teže nego Metu. Ako oni prestanu koristiti ove alate, cijeli sustav više neće funkcionirati.