Američki predsjednik Donald Trump, koji tvrdi kako želi da ga se pamti kao mirotvorca, više je puta rekao da želi okončati “krvoproliće” trogodišnjeg rata u Ukrajini, premda dogovor tek treba postići.


“Nije lako dogovoriti ključne komponente rješenja. O njima se raspravlja”, odgovorio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u intervjuu za list Kommersant na novinarsko pitanje o tomu jesu li Moskva i Washington postigli dogovor o nekim aspektima mogućega mirovnog sporazuma.




“Vrlo dobro znamo kako izgleda obostrano koristan dogovor, koji nikada nismo odbili i kako izgleda dogovor koji bi nas mogao odvesti u još jednu zamku”, rekao je Lavrov u intervjuu objavljenom u utorak.


Kremlj je u nedjelju objavio kako je prerano očekivati ​​rezultate obnove normalnijih odnosa s Washingtonom.


Lavrov je rekao da je predsjednik Vladimir Putin jasno iznio rusko stajalište u lipnju 2024. kada je tražio da Ukrajina službeno odustane od svojih NATO ambicija i da povuče svoje trupe s cjelokupnog teritorija četiriju ukrajinskih regija na koje Rusija polaže pravo.


“Govorimo o pravima ljudi koji žive na ovim područjima, na ovoj zemlji. Zato su nam ona draga i ne možemo ih se odreći, dopuštajući da ljudi budu odande izbačeni”, rekao je Lavrov.


Rusija trenutačno pod kontrolom ima nešto manje od petine Ukrajine, uključujući Krim, koji je anektirala 2014., kao i dijelove četiriju regija za koje Moskva sada tvrdi da su dio Rusije – što većina zemalja ne priznaje.


Lavrov je pohvalio Trumpov “zdrav razum” i mišljenje po kojemu je ranija potpora Sjedinjenih Država ukrajinskom nastojanju da se pridruži vojnom savezu NATO-u, bila glavni uzrok rata u Ukrajini.


Kazao je i da ruska politička elita neće prihvatiti nikakve poteze koji Rusiju vode natrag prema gospodarskoj, vojnoj, tehnološkoj ili poljoprivrednoj ovisnosti o Zapadu.


Globalizacija svjetskog gospodarstva, rekao je Lavrov, uništena je sankcijama koje je administracija bivšega američkog predsjednika Joea Bidena uvela Rusiji, Kini i Iranu.


Putin rat u Ukrajini tumači kao dio bitke sa Zapadom, koji je, kako on smatra, ponizio Rusiju nakon što je 1989. pao Berlinski zid, a NATO se proširio i zadire u ono što on smatra sferom utjecaja Moskve.