ponedjeljak, 4. ožujka 2024

Weather icon

Vrijeme danas

14 C°

PREBROĐENA POVIJESNA KRIZA

Kako su propali Putinovi planovi da ucijeni Europu oko opskrbe plinom

Autor: Portal Novi list

03.02.2023. 21:26
Kako su propali Putinovi planovi da ucijeni Europu oko opskrbe plinom

Foto: Reuters



Najgori mogući scenariji gomilali su se tijekom ljetnih mjeseci. Njemački ministar gospodarstva upozorio je na “katastrofalna” gašenja industrije, pohabane opskrbne lance i masovnu nezaposlenost.


Francuski predsjednik pozvao je građane da smanje grijanje. Španjolska je pitala zašto bi zemlje koje se nisu navukle na ruski plin trebale spašavati susjede koji su im u prošlosti držali lekcije o fiskalnoj disciplini.


Bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev, u međuvremenu, radosno je predvidio da će se Europljani “smrzavati u svojim domovima” jer nisu razmislili o posljedicama davanja podrške Ukrajini.




“Zima stiže”, rekao je, prijeteći, u lipnju prošle godine.


Prebrođena povijesna kriza


Ali kako Europska unija ulazi u posljednji mjesec meteorološke zime 2023. godine, piše The Guardian, znakovi postaju sve jasniji da su njezine članice prebrodile povijesnu krizu – i to ne samo zato što se “general Mraz” pokazao blažim protivnikom nego što je Medvedev predvidio.


U roku od osam mjeseci nakon što su ruske trupe stupile na ukrajinsko tlo, blok od 27 europskih država zamijenio je oko 80% prirodnog plina koji je stizao plinovodima iz Rusije, brzom izgradnjom nove infrastrukture za tekući prirodni plin,  pronalazeći kreativne načine za pomoć jednih članica drugima usred nestašica te uspješno provodeći politiku uštede energije.


Nizozemska, na primjer, najveći proizvođač prirodnog plina u EU-u, oslanjala se na ruski plin za 15-20% svojih zaliha dok je zatvarala svoje ogromno polje Groningen, ali je udvostručila svoje kapacitete za uvoz LNG-a s jedinicama za skladištenje i ponovno rasplinjavanje u Rotterdamu i Eemshavenu.


Iskoristili su dodatni kapacitet kako bi zadovoljili domaću potražnju – koju su uspjeli smanjiti za 22% u usporedbi s prosjekom prethodnih godina – i isporučili višak plina Češkoj, Njemačkoj i Francuskoj. Kao i drugdje, potrošačke cijene energije skočile su, ali su bile subvencionirane i ograničene.


Cijene pale na prijeratnu razinu


“Bilo je trenutaka prošle jeseni kada sam se zabrinuo da će neke europske vlade odgovoriti na krizu davanjem prioriteta vlastitoj opskrbi energijom i prestankom dijeljenja sa susjedima, što bi bilo ekonomski i politički pogubno,” rekao je Simone Tagliapietra, energetski stručnjak u thinktank Bruegel sa sjedištem u Bruxellesu.


“Ali Europa je uspjela izbjeći iskušenje protekcionizma i uspjela je zadržati svoje unutarnje tržište netaknutim.”


Promptne cijene plina pale su u ponedjeljak na oko 55 eura po megavat satu (MWh), što je razina koja je posljednji put viđena prije početka rata u rujnu 2021., s 330 eura po MWh krajem prošlog kolovoza.


Tijekom cijele prošle godine potražnja za plinom u Europskoj uniji bila je 12 posto niža od prosjeka u razdoblju od 2019. do 2021. godine, procjenjuje Bruegel.


Njemačka, kojoj je zbog velike ovisnosti o izvozu energenata iz Rusije bila ossuđena da snosi najveći teret Putinove plinske ucjene, uspjela je 2022. godine potrošiti 14% manje plina nego što je to činila u prosjeku u godinama od 2018. do 2021.


Ulazi u veljaču sa svojim spremnicima za skladištenje plina 80% punim, u usporedbi s 36% u ovom trenutku prošle godine.


Danak njemačkoj industriji


Iako su visoke cijene plina uzele danak njemačkoj industriji, šteta za sada nije bila katastrofalna.


Dok je BDP u najvećem europskom gospodarstvu pao za 0,2% od listopada do prosinca, vlada je prošli tjedan poboljšala svoju prognozu za narednu godinu, predviđajući da će recesija biti “kraća i blaža” od očekivane.


Nordijske zemlje bile su još uspješnije u smanjenju potrošnje plina, pri čemu je Danska smanjila ukupnu potražnju – za proizvodnju električne energije, industriju i grijanje kućanstava – za 24%, Švedska za 36% i Finska za nevjerojatnih 47% (premda je prirodni plin činio samo 5% finskih ukupnih energetskih potreba).


Prošlog su ljeta neke južnoeuropske države isprva signalizirale nevoljkost ravnomjernoj podjeli tereta uštede energije.


Španjolska je pristala na smanjenje upotrebe plina od 7-8% nakon što je ustvrdila da jedinstveni cilj od 15% jednostavno nije pravedan prema zemljama koje, poput nje, nisu uvelike ovisne o ruskom plinu i koje su “napravile domaću zadaću” kada je u pitanju diversificiranje opskrbe energijom.


Španjolski cilj


Ipak, nisu se libili zadatka. U srpnju je koalicijska vlada predvođena socijalistima najavila niz mjera namijenjenih smanjenju potrošnje energije u zemlji i korištenja ruske nafte i plina. Mnoge su se inicijative temeljile na štedljivosti i zdravom razumu.


Mjere, koje će ostati na snazi do studenog ove godine, postavljaju stroga ograničenja za temperaturu klimatizacije i grijanja u javnim i velikim poslovnim zgradama.


Prema dekretu, grijanje u trgovačkim centrima, kinima, kazalištima, željezničkim kolodvorima i zračnim lukama ne bi smjelo biti postavljeno na više od 19C zimi, a klima uređaji ne bi smjeli biti postavljeni ispod 27C ljeti.


Kao rezultat toga, Španjolska je na kraju ispunila cilj kojem se oklijevala posvetiti: između kolovoza i studenog, zemlja je smanjila svoju potražnju za prirodnim plinom za 15% u usporedbi s razinom potrošnje u istom razdoblju u posljednjih pet godine.


Francuski napori i teška borba


U Francuskoj su napori za uštedu energije postali teška borba nakon što je nekoliko ključnih francuskih nuklearnih reaktora bilo podvrgnuto održavanju ili sigurnosnim radovima baš kad su bili potrebniji nego ikad.


Od početka svibnja do kraja listopada oko polovica od 56 francuskih reaktora stajala je u stanju mirovanja zbog popravaka, pretvarajući zemlju iz najvećeg europskog izvoznika električne energije u neto uvoznika.


Jedna od zemalja koja je u tom razdoblju povećala izvoz električne energije u Francusku bila je Njemačka, koja je zauzvrat uvozila više plina od svog zapadnog susjeda.


Nakon što su francuski lokalni dužnosnici pripremili planove za nepredviđene situacije za najgori mogući scenarij isključenja struje u prosincu, situacija se stabilizirala.


Do sredine siječnja 73% francuske nuklearne flote ponovno je bilo u funkciji, što joj je pomoglo da ponovno zauzme mjesto najvećeg izvoznika električne energije u EU.


Kako su obnovljivi izvori nadmašili plin


Kada su nuklearne elektrane zaštekale, obnovljivi izvori su priskočili u pomoć. Prema analizi thinktanka Ember Climate, Europska unija je 2022. crpila 22% svoje električne energije iz solarne energije i energije vjetra, pri čemu su obnovljivi izvori energije prvi put nadmašili plin.


Zanimljivo je da je Švedska, s energetskim miksom kojim dugo dominiraju nuklearna i hidroenergija, postala najveći europski izvoznik električne energije 2022. godine, prodajući 20% svoje proizvodnje u inozemstvo – dijelom zahvaljujući brzom rastu kopnenih vjetroelektrana.


Vjetar je sada treći najveći izvor električne energije u Švedskoj i planira se daljnje širenje. Finski kapacitet vjetroelektrana povećao se za 75% samo prošle godine, što je zemlji omogućilo povećanje energetske samodostatnosti “stvarno dobrim tempom”, rekli su dužnosnici.


Planovi za proširenje proizvodnje obnovljive energije zapravo su radikalno ubrzani energetskom krizom u sve tri nordijske zemlje, pri čemu se predviđa da će se kopnena energija vjetra i solarna energija više nego udvostručiti do 2030. i da će vjetar biti dominantan izvor energije.


Kako je Putin zapravo pomogao Skandinaviji


U konačnici, odluka Vladimira Putina o energetskom ratu pomogla bi Švedskoj da do kraja desetljeća proizvede 65% svoje energije iz obnovljivih izvora energije, Finskoj 51%, a Danskoj 55%.


Godina preispitivanja opskrbe energijom nije učinila Europu čišćom u cijelom bloku. U Poljskoj, koja se još uvijek oslanja na ugljen za većinu svojih potreba za grijanje, vlada je uvela naknadu za ugljen i zamrznula cijene električne energije za pojedinačna kućanstva.


Nakon što su se mala i srednja poduzeća mučila s višestruko većim računima za energiju nego prethodnih godina, Vlada im je uvela zamrzavanje cijena.


Kriza je značila usporavanje planova u brojnim zemljama za postupno ukidanje ugljena, pri čemu je to pitanje skliznulo niže na dnevnom redu u Poljskoj, dok su u Bugarskoj zastupnici nedavno glasali za odgodu planova za postupno ukidanje elektrana na ugljen.