Pregovarači Vijeća EU-a i Europskog parlamenta postigli su u prosincu privremeni politički dogovor o uredbi kojom se revidira koncept sigurne treće zemlje i koja omogućuje prebacivanje migranata u zemlju s kojom nemaju nikakvu vezu te prvi dogovor o popisu sigurnih zemalja podrijetla.


Europski parlament u utorak je podržao oba izvješća – jedno o sigurnim trećim zemljama izvjestiteljice Lene Düpont (EPP) usvojeno s 396 glasova za, 226 protiv i 30 suzdržanih, a drugo o popisu sigurnih zemalja podrijetla izvjestitelja Alessandra Cirianija (ECR) koje je usvojeno s 408 glasa za, 184 protiv, 60 suzdržanih. Sada još Vijeće treba formalno potvrditi ove dvije uredbe.




Obje uredbe dobile su široku potporu Europske pučke stranke, Patriota za Europu, Europskih konzervativaca i reformista te Europe suverenih nacija, dok su socijalisti i demokrati, liberali, Zeleni i Ljevica rekli da se ovim uredbama “uništava pravo na azil”.


“Omogućavanjem bržeg i učinkovitijeg odbijanja očito neutemeljenih zahtjeva za azil u budućnosti ubrzavamo postupke azila, rasterećujemo sustave država članica i pomažemo ljudima da godinama ne budu u pravnom limbu”, rekla je Düpont, dok je Ciriani poručio kritičarima da se ovime “štiti pravo na azil za osobe koje na njega imaju pravo” i istovremeno “suzbija zlouporaba” tog prava.


Hrvatski eurozastupnik Karlo Ressler (EPP/HDZ), zamjenski član Odbora za građanske slobode, pravosuđe i unutarnje poslove (LIBE), rekao je Hini da se ovim pravilima “uvodi više reda u europsku migracijsku politiku” te komentirao podjele među političkim grupacijama u Europskom parlamentu.


“Uvodimo jasna i provediva pravila koja omogućuju brže odbijanje neutemeljenih zahtjeva i učinkovitije povratke, uz zaštitu onih kojima je međunarodna zaštita doista potrebna. Za Hrvatsku, kao državu na vanjskoj granici Unije, jasno je da ovi koraci imaju posebnu težinu. Zato su neshvatljivi pokušaji opstrukcije reforme s ljevice”, rekao je Ressler.


Eurozastupnici lijevih klubova pak upozoravaju da izmjene narušavaju pravo na azil koje je zajamčeno ljudsko pravo.


Status sigurne treće zemlje omogućit će članicama EU-a da odbace zahtjev za azilom ako podnositelj može dobiti učinkovitu zaštitu u zemlji koja se smatra sigurnom.


Prema dosadašnjim pravilima bilo je potrebno dokazati da postoji veza između podnositelja zahtjeva i sigurne treće zemlje, primjerice da ima rodbinu u toj zemlji, da je radio ili studirao u njoj. Sada utvrđivanje te veze više nije obvezno, što će omogućiti brže vraćanje migranata.


Prema novim pravilima, tranzit kroz treću zemlju kroz koju je migrant došao u Europsku uniju može se smatrati dovoljnom vezom da se primjeni koncept sigurne treće zemlje. Ako se ne može utvrditi veza ili tranzit, koncept će se svejedno moći primijeniti uz dogovor s trećom zemljom.


Na popisu sigurnih zemalja podrijetla koji će se redovito revidirati nalaze se Bangladeš, Kolumbija, Egipat, Kosovo, Indija, Maroko i Tunis. Državljanima tih zemalja bit će teže ostvarivati pravo na azil u članicama EU-a i njihovo vraćanje Unije bit će lakše i jednostavnije. Iako su već postojali nacionalni popisi sigurnih zemalja podrijetla, do sada nije bilo usklađenog popisa na razini EU-a.


Zemlje kandidatkinje za članstvo u Europskoj uniji također će se smatrati sigurnim zemljama podrijetla, osim ako relevantne okolnosti, poput neselektivnog nasilja u kontekstu oružanog sukoba, ne ukazuju drugačije. Izuzeće će važiti i u slučajevima kada je stopa priznavanja azila osobama iz te zemlje na razini EU-a veća od 20 posto.


Komisija će pratiti situaciju u zemljama na popisu i u zemljama kandidatkinjama te reagirati ako se okolnosti promijene i moći će privremeno odlučiti da zemlja nije sigurna.