EU na red za oporezivanje konačno stavlja digitalne divove i superbogate, čak i kripto-imovinu i online kockanje

Oko novog europskog proračuna za razdoblje 2028. do 2034. »lome se koplja« između neto-uplatitelja, sklonijih budućoj štednji (tzv. štedljiva šestorka), te neto-primatelja, koji ne žele izgubiti pristup fondovima, a među kojima je i Hrvatska. No, analitičari Bečkog instituta za međunarodne ekonomske studije (WIIW) Bernhard Schütz i Philipp Heimberger u novoj studiji na neki način skreću temu s rasprave tko je koliko platio, a tko koliko primio, na raspravu o tome kako bi se mogli generirati novi zajednički prihodi EU-a.

Pritom se, s obzirom da je trenutno u Uniji snažno oporezovan rad, a puno manje kapital, zalažu da se jače oporezuje kapital, odnosno da se razmotri uvođenje poreza na financijske i digitalne transakcije, te oporezivanje superbogatih. Ti bi novi zajednički izvori prihoda, tvrde, ojačali sposobnost Europe za djelovanje, pri čemu EU treba financiranje za obranu, konkurentnost i zelenu tranziciju. Podsjećaju da je Europska komisija predložila proračun EU-a od gotovo 2 bilijuna eura. Očekuje pritom 58,2 milijarde eura godišnjih prihoda.

Sužena rasprava

No, studija WIIW-a ispituje kako bi EU mogao prikupiti i dodatne prihode jer će biti potrebni. Uz to, procjenjuje i dosadašnje prijedloge Komisije.

– Još veća ovisnost o doprinosima država članica riskira sužavanje rasprave o proračunu EU-a na pitanje koja zemlja koliko plaća, umjesto da se usredotoči na to kako se suočiti s izazovima našeg vremena i kako financirati mjere potrebne za njihovo rješavanje, kaže Philipp Heimberger, koautor studije.

U radu se zaključuje da bi širi skup vlastitih sredstava EU-a mogao ravnomjernije rasporediti teret financiranja na različite izvore, olakšati postizanje političkog kompromisa i pomoći u suzbijanju porezne konkurencije među državama članicama EU-a. Također bi mogao proširiti poreznu osnovicu, primjerice učinkovitijim oporezivanjem stranih digitalnih korporacija. Navodi se da rad i potrošnja sada snose najveći dio poreznog tereta, pa autori predlažu da se oporezuju financijske transakcije i superbogati. Ukazuju tako na problem raspodjele tereta u postojećem sustavu financiranja. Veliki dio proračuna EU-a, ističu, financira se putem nacionalnih doprinosa povezanih s bruto nacionalnim dohotkom i PDV-om, a ti se izvori uvelike oslanjaju na oporezivanje dohotka od rada i potrošnje.

Godine 2024. rad je činio 52 posto ukupnih poreznih prihoda u EU-u, a potrošnja 27 posto, dok su porezi na kapital i imovinu činili samo 5 posto, odnosno 2 posto. Stoga bi, smatraju, drugi izvori prihoda trebali imati veću ulogu u financiranju proračuna EU-a. Tu se dakle spominju financijske transakcije i digitalne korporacije, te superbogati. Uz dakle resurse koje je već predložila Komisija, studija ispituje alternativne izvore prihoda.

Zajedničke obveznice

Još konkretnije, to uključuje porez na financijske transakcije, europski digitalni porez, porez na avionske karte temeljen na ugljiku, bankarski porez, alternativne oblike oporezivanja poduzeća te poreze na superbogate pojedince i kriptotransakcije.

– Ovisno o njihovom dizajnu, takvi instrumenti ne samo da bi mogli generirati prihode, već bi mogli pomoći i u rješavanju utaje poreza, nestabilnosti financijskih tržišta, aktivnosti štetnih za okoliš i rastuće nejednakosti bogatstva, tvrde u studiji. Porez na financijske transakcije mogao bi generirati značajne prihode, a istovremeno obuzdati oblike trgovanja koji doprinose volatilnosti i nestabilnosti na financijskim tržištima. Taj bi porez donio godišnji prihod koji se broji u desecima milijardi eura.

Zajednički europski digitalni porez mogao bi pak prikupiti do 26 milijardi eura godišnje, procjenjuju.

– Velike strane digitalne korporacije trenutno mogu ostvariti značajne prihode od obrade korisničkih podataka bez plaćanja poreza u zemljama EU-a, jer nisu fizički prisutne. Digitalni porez bi to promijenio, kaže koautor studije Bernhard Schütz. Važna opcija bilo bi i oporezivanje superbogatih pojedinaca. Studija analizira uvođenje minimalnog poreza za pojedince s neto bogatstvom većim od 100 milijuna eura. Time bi se prikupilo do 40 milijardi eura godišnje za proračun EU. Spominje se i moguće europsko oporezivanje kripto-imovine i online kockanja. Djelatnosti koje su trenutno blago oporezovane – čvršće bi se uključile u poreznu osnovicu, navode autori, koji zagovaraju i izdavanje zajedničkih obveznica EU-a.