20 godina od atentata na Zorana Đinđića: Srbija bi s njim danas vjerojatno bila drugačija zemlja

Pokrenuo je reforme, ali se susreo s protivnicima iz redova opozicionih stranaka, ali i pojedinih članova DOS-a. Velika prepreka bila je i činjenica da su državne strukture na kojima je počivao Miloševićev režim sačuvane u gotovo nepromijenjenom sastavu.

Njegova vlada surađivala je s Haškim sudom za ratne zločine na području bivše Jugoslavije i predala mu nekoliko optuženika, među kojima i bivšeg predsjednika Srbije Miloševića. Nakon više od dvije godine obnašanja dužnosti, sprega politike i kriminala organizirala je njegovo ubojstvo.

Izveli su ga pripadnici zloglasne elitne policijske specijalne jedinice JSO, tzv. crvene beretke, te jedne od dvije najjače kriminalne skupine u Beogradu, Zemunskog klana.

Đinđić je 12. ožujka 2003. ubijen iz snajpera u dvorištu zgrade Vlade usred bijela dana. Kasnije je u bolnici podlegao ozljedama. Ranjen je i njegov tjelohranitelj. Iste su godine čak četiri pokušaja atentata na njega propala, a zadnji samo nekoliko tjedana ranije.

Zamjenik zapovjednika Crvenih beretki Zvezdan Jovanović, koji je pucao na premijera, 2009. je osuđen za njegovo ubojstvo na 40 godina zatvora. Za organiziranje atentata na istu je kaznu osuđen i bivši zapovjednik crvenih beretki Milorad Ulemek Legija.

Jovanović je tvrdio da je ubojstvo izvršio po nalogu Legije, koji mu je rekao da Đinđić namjerava Haškom sudu izručiti pripadnike crvenih beretki. Na višegodišnje zatvorske kazne osuđeno je ukupno 12 osoba, od kojih su tri već odslužile kaznu.

Na dan atentata u Srbiji je proglašeno izvanredno stanje i pokrenuta akcija Sablja, do tada najveća policijska akcija protiv organiziranog kriminala.

Privedeno je i ispitano gotovo deset tisuća ljudi, od kojih je oko tisuću zadržano. Politička pozadina ubojstva do danas nije razjašnjena, kao ni smjene sudaca i tužitelja na suđenju te zastrašivanja i ubojstva dvoje svjedoka.