Sve veći broj mladih ljudi u Hrvatskoj obolijeva od karcinoma. Zašto?

U svijetu su snažno odjeknuli rezultati studije prema kojoj je u posljednjih 30 godina broj mladih oboljelih od raka porastao za gotovo 80%. U Hrvatskoj to još nije slučaj, no i ovdašnjim liječnicima stiže sve više mlađih ljudi s karcinomom.

U središnjem Dnevniku HTV-a gostovala je onkologinja Vesna Ramljak, predsjednica udruge Europa Donna Hrvatska.

Rekla je kako je u svakodnevnom radu primijetila da sve veći broj mladih ljudi, mlađih žena obolijeva od najčešćih karcinoma – karcinoma dojki, a kako je rekla, veliki problem je i karcinom debelog crijeva.

Što prednjači u Hrvatskoj?

U Hrvatskoj među mlađima od 50 godina prednjače rak štitnjače, testisa i dojke.

– Ne vjerujem da postoji neki poseban razlog. Radi se o načinu života koji je sveopće prihvaćen i nije usklađen s onime što vodi dobrobiti pacijenata.

Istaknula je i kako je danas sve više sistematskih pregleda i svjesnost mladih ljudi koji se redovito kontroliraju, pa se bolesti mogu prije ‘uhvatiti’.

– A opet imate mlade ljude koji ne priznaju postojanje bolesti pa se bolest otkrije u kasnijoj fazi jer misle da ih mladost štiti, a to nije istina, naglasila je doktorica Ramljak.

Previsoka smrtnost od raka

Osvrnula se i na visoku smrtnost od raka.

– Kod nas je i dalje visoka smrtnost u odnosu na razvijenije EU zemlje. Za to postoje opravdani razlozi – neučinkovitost općeg zdravstvenog sustava.

Mi nemamo mrežu onkoloških ustanova, nemamo izrečeno koji su to centri izvrsnosti, pacijenti predugo čekaju na dijagnozu pa kad ju dobiju predugo čekaju na odluku o liječenju…

Puno je tu stvari koje dovode i mogu dovesti da nam ljudi možda umiru više nego što bi to trebalo biti, rekla je.

Kad je riječ o glavnim čimbenicima – loša prehrana, alkohol, pušenje, sjedilački način života, nedovoljno bavljenje sportom… “sve to može utjecati na pojavnost raka, ali to je samo santa leda”, zaključila je doktorica Ramljak.

“Više se nažalost i ne iznenađujemo kad nam dođu…”

U Klinici za tumore u zagrebačkom KBC-u Sestre milosrdnice dnevno izvedu između 20 i 30 velikih onkoloških kirurških zahvata.

– Mi smo na neki način centralna ustanova i više se na žalost ne iznenađujemo kada nam dođu pacijenti koji su devedeset i neko i dvije tisuće i neko godište sa malignom bolešću.

Posao se odrađuje bez problema, a ako bude trebalo u dogovoru sa našim ravnateljem i predstojnikom klinike, dogovoreno je da ćemo otvarati sale i poslijepodne i subotom kako slučajno ne bi došlo odnosno da mi preveniramo te liste čekanja i da ne bi došlo do zastoja, rekao je Danko Velimir Vrdoljak, pročelnik Zavoda za kiruršku onkologiju KBC Sestre milosrdnice.

Čekaonice i ambulante prepune, posla je i previše.

– Nama ponajprije dolaze bolesnice sa rakom dojke i s karcinomima probavnog sustava, njih imamo najviše.

Naravno, da bi svaki pojedinac trebao utjecati na smanjenje rizičnih čimbenika kao što su pušenje, alkohol, povećati fizičku aktivnost, smanjiti tjelesnu težinu, voditi općenito zdrav stil života, odabir prehrane i zdravih namirnica, istaknula je Mihaela Trajbar, specijalistica internističke onkologije KBC Sestre milosrdnice.

Glavna sestra kirurške onkologije Klinike za tumore Branka Potnar kaže da se teško naviknuti na to kad im dođu mladi ljudi.

– Uvijek se iznenadimo s obzirom na godište, to su znači roditelji sa malom djecom, obitelji, mlade obitelji, tako da teško se naviknuti na takvu situaciju, rekla je Branka Potnar.

A što s preventivnim akcijama?

U Hrvatskoj su kod mlađih od 50 godina najučestaliji – rak dojke, štitnjače, testisa i melanom kože. U svijetu pak među mladima 80 posto više oboljelih od raka.

– U 30 godina se populacija svijeta povećala za skoro 2,5 milijarde ljudi, tako da je očekivano, kvaliteta, ali i dostupnost dijagnostike na svjetskoj razini se značajno povećala.

Od tog porasta koji je naveden, veliki dio će otpadati na zemlje koje imaju veliko povećanje populacije i veliku promjenu izloženosti rizičnim čimbenicima, istaknuo je za Dnevnik HTV-a Mario Šekerija, voditelj Registra za rak HZJZ.

Iako preventivne akcije u Hrvatskoj daju rezultate, odaziv na njih i briga za zdravlje trebaju biti mnogo veći, jer po smrtnosti od raka drugi smo u Europi.