Svaka treća žena u EU doživjela je fizičko ili seksualno nasilje

Foto: Pixabay

Broj žena koji se od početka godine zbog nasilja obratio udruzi B.a.B.e porastao je za čak 25 posto, poručuju na Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama iz udruge koja je ove godine pružila podršku i savjetovanje za 1545 korisnica.

“Brojke su nažalost neumoljive. Svaka treća žena u Europskoj uniji doživjela je fizičko ili seksualno nasilje, a nasilje se događa u svim državama članicama. U Hrvatskoj u usporedbi s prijašnjim godinama povećao se broj prijavljenih kaznenih djela, a smanjio se broj prekršajnih, na što upozorava i Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova”, ističu u udruzi B.a.B.e.

Dodaju i kako se nasilje ne prijavljuje kada se dogodi prvi put, dakle u početnoj fazi, nego onda kada žrtvama postane neizdrživo. Dakle, prijavljuju se djela teških oblika nasilja. U takvom kontekstu i najmanja greška unutar sustava može dovesti do najtragičnijih posljedica i to možemo vidjeti u posljednje vrijeme, ističu.

“Nažalost, u našem neposrednom radu sa žrtvama svjedočimo brutalizaciji nasilja nad ženama, a u porastu su slučajevi femicida – ubojstava žena. Prema podacima našeg savjetovališta broj žena koji nam se obraća radi nasilja porastao je za čak 25 posto”, stoji u odgovoru udruge B.a.B.e Hini.

U porastu online nasilje

Naglašavaju i kako je nasilje nad ženama rašireno u svim zemljama Europe, a posebice je u porastu online nasilje. Svaka druga mlada žena pretrpjela je online nasilje, a upozorenje o porastu online nasilja uputio je i visoki predstavnik i potpredsjednik Europske komisije Josep Borell ususret obilježavanju današnjeg Međunarodnog dana.

“Temeljni uzrok rodno uvjetovanog nasilja prema ženama, koji je i dalje prevladavajući, jest pogrešna percepcija mnogih muškaraca koje ženu shvaćaju kao objekt i predmet vlasništva. Na političkoj razini vidimo nedvosmislene poruke osude nasilja, međutim u individualnim slučajevima i životnim situacijama i dalje svjedočimo razumijevanju za nasilničko ponašanje”, ističu u udruzi.

Naglašavaju i kako su pitanja koja se postavljaju kako bi se objasnilo nasilje ili primjerice ubojstvo žene od strane partnera, gotovo uvijek usmjerena na propitivanje ponašanja žrtve i traženje opravdanja za postupke nasilnika.

“Ono što je još važnije i duboko zabrinjavajuće jest nerazumijevanje nasilja prema ženama među stručnjacima i dužnosnicima unutar sustava prevencije i suzbijanja nasilja od kojih očekujemo zaštitu žrtve i donošenje pravde. U tom pogledu moramo užurbano i snažno raditi na sustavnoj edukaciji i raspravi o predrasudama koje dovode do toleriranja nasilja u društvu”, poruka je udruge B.a.B.e.

No, ističu i kako i tu vide pozitivna nastojanja koja se u nadolazećem periodu, kako naglašavaju, trebaju pretočiti u konkretno djelovanje.S druge strane, pak, ističu i podatke koji govore o povećanom broju prijava nasilja i većem pružanju podrške.

“Od početka godine pružili smo podršku i savjetovanje za 1545 korisnica. Bilježimo značajan porast broja prijava online nasilja, osobito putem naše platforme NEON – Ne online nasilju koje je upravo doseglo brojku od stotinu prijava od početka rada. Općenito, ono što smo primijetili u radu s korisnicima/cama je porast anksioznosti, depresije i različitih drugih psihičkih poremećaja koji su uvjetovani neizvjesnošću u kojoj se živi posljednjih godina, te smatramo da je u određenim slučajevima i to okidač za nasilje”.

Uz to, važno je istaknuti i kako je u sigurna kuća udruge B.a.B.e. od početka godine pružila privremeno sklonište i podršku za ukupno 48 osoba, odnosno 19 žena i 29 djece.

Udruga B.a.B.e prokomentirala je i najavu ministra pravosuđa i uprave Ivana Malenice koji je još početkom rujna na sastanku s udrugama civilnog društva koja se bave borbom protiv nasilja nad ženama najavio niz izmjena više zakona. Iz udruge B.a.B.e ističu kako je nužno donijeti izmjene i dopune koje će utjecati na jačanje položaja žrtve prilikom donošenja mjera opreza i određivanja istražnog zatvora, što se događa u fazi nakon prijave nasilja. U tom smislu, poručuju, mora se promijeniti postupak procjene rizika za žrtvu i nedvosmisleno osigurati da se glas žrtve sluša i uvažava.

Zaustaviti preblago kažnjavanje počinitelja

“Preblago kažnjavanje počinitelja nasilja moramo zaustaviti uvođenjem smjernica i procedura radi ujednačavanja sudske prakse, kao i obveznim godišnjim edukacijama. Također moramo pojasniti zakonsku definiciju kaznenog djela nasilja u obitelji kako bismo konačno dobili jasno razgraničenje kaznenog djela i prekršaja u praksi, obzirom da se radi o kontinuiranom problemu”, ističu.

Dodaju i kako udruga B.a.B.e., putem predstavnice unutar radne skupine za izmjene cijelog seta zakona koji bi trebao poboljšati položaj i zaštitu žrtava, predano surađuje s Ministarstvom pravosuđa i uprave, a na drugim pitanjima i s Ministarstvom socijalne politike te nizom drugih institucija.

Posebno ističu problem online nasilja prema ženama, ali i aktivnosti na projektu SURF and SOUND koji su lani pokrenuli u suradni s Agencijom za elektroničke medije.

Pored dosadašnjih partnera, Agencije za elektroničke medije, u projektnom konzorciju će se pridružiti Ravnateljstvo policije i Pravosudna akademija što će, ocjenjuje voditelj projekta SURF and SOUND Dean Šarčević, omogućiti da se još snažnije nastavi s aktivnostima jačanja kapaciteta cjelokupnog sustava za suzbijanje i prevenciju online nasilja prema ženama.

“Cilj nam ostaje isti – eliminacija rodno uvjetovanog online nasilja te da Republika Hrvatska postane primjer dobre prakse u Europi”, zaključuje.

Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama službeno se obilježava od 1999. u znak sjećanja na sestre Mirabal koje je 1960. godine u Dominikanskoj Republici brutalno dao ubiti diktator Rafael Trujillo.

Sestre Patria Mercedes, Maria Argentina Minerva, Antonia Maria Teresa i Belgica Adela “Dede” rođene su u Dominikanskoj Republici. Pod imenom Las Mariposas” (Leptiri) djelovale su kao političke aktivistkinje i postale su simbolom otpora diktatorskom režimu Trujilla. Zbog svojih revolucionarnih aktivnosti i borbe za demokraciju i pravdu uhićene su više puta zajedno sa svojim muževima. Dana 25. studenog, 1960. Minervu, Patriu i Mariu Teresu likvidirala je Trujillova tajna policija dok su se vraćale iz posjeta zatvoru u kojima su bili njihovi supruzi.